Birališta u Njemačkoj zatvorena su u 18 sati. Prema prvim rezultatima izlaznih anketa koje je objavio DW, 32,5 posto glasova je osvojila Kršćansko-demokratska unija (CDU) Angele Merkel, Socijaldemokratska partija (SPD) 20 posto, a radikalni desničari čak 13,8 posto.

Desničarski AfD će tako prvi put ući u Parlament Njemačke.

Stranka zelenih osvojila je 9,5 posto, FDP 10,5 posto i Ljevičarska stranka 9 posto glasova, prenosi DW.

Stranka Angele Merkel je izgubila devet posto glasova, a SDP 5,7 posto u odnosu na rezultate iz 2013. godine.

Ankete su uoči izbora najavljivale pobjedu koalicije koju predvodi CDU kancelarke Merkel, ali nedovoljnu da bez partnera formira vlast. Ovi rezultati govore o značajnom padu podrške njemačkoj kancelarki.

Odziv na općim izborima u Njemačkoj je jednak ili za nijansu niži u odnosu na prije četiri godine, što bi moglo pogodovati rastu radikalnih desničara, javlja Reuters.

Danas je 61,5 miliona Nijemaca s pravom glasa biralo 598 poslanika Donjeg doma Parlamenta. Birači su na jednom dijelu listića glasali za političku partiju i na taj način se proporcionalnim sistemom bira polovina poslanika. Na drugom dijelu glasali su za okružne predstavnike, koji se biraju većinskim sistemom.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, Kršćansko-demokratska unija (CDU) će osvojiti 37 odsto glasova, čime će Merkel moći da dobije četvrti mandat na čelu vlade.

Hoće li Merkel izjednačiti rekord Helmuta Kola?

Ipak, ostaje pitanje da li će koaliciju formirati sa sadašnjim partnerima, socijaldemokratama, ili će vladu praviti s manjim partijama.

Ako Merkel poslije izbora ostane liderka Vlade Njemačke i ako bude kancelarka do 2021. godine, izjednačit će posljeratni rekord Helmuta Kola, koji je 16 godina bio njemački kancelar (1982-1998).

Njen glavni protivkandidat, lider Socijaldemokratske partije (SPD) Martin Šulc, nije uspio da ozbiljnije naškodi CDU tokom izborne kampanje.

Na unutrašnjem planu, jaka ekonomija, snažno povjerenje i niska nezaposlenost na strani su Angele Merkel, ali je s druge strane kancelarka bila na meti kritika 2015. godine poslije odluke da otvori vrata migrantima i izbeglicama.

Šta može AfD?

Merkel i Šulc, kao i većina drugih partijskih lidera, protiv su postavljanja ograničenja broja migranata koji mogu da uđu u Njemačku na godišnjem nivou, dok je euroskeptična nacionalistička partija Alternativa za Nemačku (AfD) za potpuno zatvaranje granica za migrante i deportaciju migranata kojima nije odobren azil.

Popularnost desničarske partije AfD porasla je zbog straha od migranata i terorističkih prijetnji.

U Bundestag će prvi put vjerovatno ući i euroskeptična partija AfD, koja prema anketama ima podršku između deset i 12 odsto birača, međutim većina stranaka je isključila saradnju s AfD.