Migranti stižu u Makedoniju nesmanjenim tempom, a tranzit preko granice sa Grčkom odvija se bez problema. Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije saopštilo je da najveći broj migranata koji traži azil u toj zemlji stiće iz Sirije i uglavnom je riječ o muškarcima.
Prema podacima MUP-a, od počekta primjene izmjena Zakona o azilu do sada je izdato 50.268 potvrda o priznanju prava na azil, a u protekla 24 časa ukupno 985.
S tim potvrdama migranti se u Makedoniji zadržavaju najduže do 72 časa, a onda idu prema Srbiji i dalje ka zapadnoevropskim zemljama.
Makedonski mediji javili su da je sa ostrva Lezbos do solunskog pristaništa brodovima prevezeno gotovo 3.000 migranata, koji će se uskoro stići na južnu makedonsku granicu.
Predstavnici nevladine organizacije “Legis”, koja pomaže izbjeglicama na terenu, saopštila je da je u međugraničnoj zoni kod Đevđelije mirno.
U novootvorenom prihvatnom kampu u Đevđeliji, gdje radi više nevladinih i humanitarnih organizacija angažovano je oko 300 volontera. Makedonija je u četvrtak, 20. avgusta, zbog velikog priliva migranata proglasila vanrednu situaciju na jugu na granici sa Grčkom i na sjeveru na granici sa Srbijom.
Švajcarska je planira da pošalje finansijsku pomoć kako bi pomogla balkanskim zemljama da se izbore sa masovnim prilivom migranata i izbjeglica.
Švajcarsko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je izvještaj objavljen u nedjeljniku “NZZ am Zontag” da će Bern poslati finansijsku pomoć Srbiji, Makedoniji i BiH kako bi im pomogla da se izbore sa krizom sa migrantima na svojim teritorijima.
Prema izvještaju, Bern planira da pošalje više od 100.000 švajcarskih franaka, ali portparol švajcarskog Ministarstva spoljnih poslova Silvija Miler rekla je agenciji Frans pres da iznos još nije utvrđen.Ona je istakla da će o ovom pitanju naredne sedmice biti riječi tokom bilateralnog sastanka između Švajcarske i Srbije.
Ako dođe do promjene rute kretanja, na jesen bi moglo da iz Srbije u BiH pristigne najmanje 20.000 sirijskih izbjeglica, kažu u Službi za poslove sa strancima BiH. Ruta preko Srbije i Mađarske, već je prebukirana, a na promjenu pravca kretanja uticaće i zaštitna ograda koju Mađarska gradi na granici sa Srbijom, pa bi jedini put do Evropske unije ostao preko teritorije BiH.
Ukoliko se migrantska kriza proširi na BiH, u Službi za poslove sa strancima tvrde da imaju spreman Akcioni plan koji će predložiti Savjetu ministara BiH, a on se prenstveno odnosi na bezbjednost i smještaj izbjeglica.
– Imamo dva azilantska centra koji su na teritoriji BiX, jedan je nedaleko od Sarajeva i imamo jedan u blizini Mostara, kapaciteta po 300 ljudi, to je ukupno 600 ljudi. Imamo napuštene kasarne, imamo određene domove, određene objekte koji su jednostavno napušteni – kaže Izet Nizam, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima
Ako Mađarska zatvori koridor, sve je izvjesnije da će izbjeglice krenuti prema BiH, priznao je i ministar bezbjednosti BiH.
– Stavićemo na raspolaganje sve naše kapacitete, prije svega za smještaj tih migranata, pomoć u ishrani. Međutim, to bi BiH donijelo dodatne finansijske probleme – rekao je Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH.
Zbog kulturoloških razlika, na eventualni priliv migranata potrebno je pripremiti domaće stanovništvo.
– Neophodno je znati da su migranti visoko traumatizovana populacija i da su određeni psihološki i psihijatrijski poremećaji prisutni… neophodno je pokazati empatiju, odnosno shvatanje njihovog problema – kaže psihijatar Dragan Savković.
Ukoliko dođe do priliva migranata državni organi obećavaju da nećemo gledati slike poput onih u Makedoniji, ali ćemo očito gledati slike koje su u BiH još prisutne i poslije više od dvije decenije. Zajedničko ime im je – kolektivni centri.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
