Usvojenim zaključkom nalaže se da se ovaj prijedlog zakona usaglasi zajedno sa predstavnicima Koordinacije boraca i kampa boraca, kao i sa Odborom za boračka pitanja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Tim povodom Vlada Federacije BiH osnovala je Radnu grupu za usaglašavanje Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članovima njihovih porodica.

Hasan Muratović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji je ujedno i član Odbor za boračka i invalidska pitanja, a samim tim i član Radne grupe, rekao nam je kako vjeruje da će rok biti ispoštovan, odnosno da će danas biti usaglašen tekst Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članovima njihovih porodica.

“Dosta je konstruktivna atmosfera. Danas nastavljamo s radom i mislim da nećemo ustati dok to ne završimo. Više od pola zakona već smo usaglasili i za sada ide dobro. Zaista je atmosfera konstruktivna i od strane predstavnika boraca i ministra Salke Bukvarevića”, kazao je Muratović.

Kako kaže, članovi Radne grupe za za usaglašavanje Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca i članovima njihovih porodica danas će raspravljati o boračkom registru, njegovoj objavi kao i visini boračkog dodatka.

“Zasigurno će danas biti najžustrija diskusija. Mi moramo ili uraditi stvari ili reći da ih nismo stigli uraditi, a ja sam optimista”, rekao je Muratović.

Ukoliko danas bude postignut dogovor prijedlog zakona prvo će biti upućen Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, a koja će tek poslije zakon uputiti u Parlament FBiH na usvajanje. Muratović podsjeća da je rok za usvajanje ovog zakona 60 dana, odnosno do kraja aprila 2019. godine.

“Za sada je sve uredu. Ja sam zastupnik iz opozicije, ali moram biti iskren i reći da se svi ponašaju korektno”, zaključio je Muratović.

Podsjećamo, jedan od zahtjeva boraca jeste i javna objava registra, a što prema tumačenjima Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH.

Naime, vlasti iz FBiH u svom zahtjevu navele su da je svrha registra da se javnosti učine dostupnim podaci o korisnicima prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite kako bi se imao uvid u transparentno trošenje budžetskih sredstava na svim nivoima vlasti Federacije BiH.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH poručili su da za njih to nije neprihvatljivo jer nije u skladu sa članom 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koji određuje granicu do koje se država može uplitati u nečije pravo na privatnost.

“Javnim objavljivanjem registra ne može se utvrđivati tačnost utvrđivanja broja branilaca i smatramo da se u tom slučaju radi o populizmu, jer se teret vođenja tačnih podatak prebacuje na građane. Odnosno da se građani bave time čije ime se nalazi u registru, umjesto da se time u skladu sa zakonom bave nadležni organi”, stav je Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Što se tiče boračkog dodatka, u ovom slučaju još uvijek ne postoji dogovor između predstavnika boraca i Vlade FBiH.