Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za 7. oktobar, službena predizborna kampanja je na vrhuncu, a u nju su se uključile i Islamska zajednica u BiH, Biskupska konferencija BiH Katoličke crkve te Srpska pravoslavna crkva.
Tri najveće religijske zajednice nisu izričito podržale nijednu stranku ili kandidata, no vjernike su pozvale da svoj glas daju onima koji se “zalažu za islamske vrijednosti”, “katoličke vrednote” te “onima koji stoje na braniku srpstva i pravoslavlja”.
Teokratija i višepartijski sistem
Profesor sociologije Ivan Šijaković podsjeća da će uskoro biti 30 godina od formiranja višepartijskog sistema i “celo to vreme jedan o glavnih faktora bile su verske zajednice”.
“Sve tri verske zajednice su podstakle, tako da kažem, i ono razbijanje države i bile su glavni nosioci propasti i razbijanja. U početku je Srpska pravoslavna crkva prednjačila i sada ponovo, čini mi se, prednjači. Ona je neki homogenizujući faktor. Meni se čini, i to sam odavno govorio, da mi u BiH paralelno imamo teokratiju kao vladavinu vera i imamo formalno višepartijski sistem, ali mislim da je uticaj verskih zajednica odlučujući”, kazao je Šijaković za Radio Slobodna Evropa. Po njemu, teško da i jedan političar „može postići neki ozbiljan status i neki ugled, postati ‘vođa’, ako nije podržan od strane neke verske zajednice.“
“To su koristile sve tri konfesione zajednice u BiH, a SPC i Islamska zajednica u BiH nešto više nego katolička, jer je Katolička crkva i ranije imala neku tu vrstu homogenizacije dok su druge dve bilo prilično potisnute van okvira državnog i političkog delovanja, a sad su dobile prostor.
Prosto iz jedne vrste ‘osvete’ toliko deluju”, kazao je Šijaković. On smatra kako je to “pogubno po društvo”.
“Vi tada nemate građanske slobode. Kakva je to država koja se pravi po teokratskom principu” pita se Šijaković. Što se tiče Dodika, Šijaković smatra da se on naprosto nametnuo.
“On nije bio njihov favorit od početka. Više su to bili članovi Srpske demokratske stranke (SDS). SPC i SDS su bili braća blizanci. Sad se Dodik uspeo izboriti za tu poziciju ‘glavnog vođe’, ‘spasioca’ i ‘mesije’. I SPC je pomogla u tom njegovom imidžu da bude predstavljen kao jedini zaštitnik RS-a i Srba pa se sad ide i dalje, ne samo Srba u RS-u nego svuda u svetu. Svakako da je on apsolutni favorit SPC-a i mislim da je to jedan od značajnih faktora u njegovoj predstojećoj pobedi”, predviđa Šijaković.
Kako zaštititi vjeru od politike?
Mirnes Kovač, novinar i politički komentator iz Sarajeva koji prati političke procese u regiji Bliskog istoka i Balkana, navodi da se vjerski poglavari načelno ograđuju od podrške određenim strankama, dok nižerangirani svećenici i imami bilo kroz hutbe ili propovijedi, ili pak pukim fotografisanjem sa političarima direktno ili indirektno vjernicima sugeriraju za koga trebaju glasati te napominje da se to dešava i u mnogo naprednijim demokratijama.
“Koliko vjera može biti (zlo)upotrijebljena u predizborne svrhe najbolje pokazuje odnos političara prema vjerskom prostoru, vjerskim osjećajima. Nerijetko se osveštenje crkve ili otvorenje džamije koristi za političku promociju, a u javnom prostoru se stvara imidž političara zaštitnika vjere i tradicije”, smatra Kovač.
“Idealan vjerski odnos političkog kandidata na izborima prema vjeri bi bio da upravo zbog poštovanja svoje i drugih vjerskih tradicija, a zbog multireligiozne prirode Bosne, zaštiti i svoju i druge vjerske tradicije od njihovog povlačenja kroz blato i mulj svakodnevne politike. Crkve i džamije bi stoga trebalo zaštititi od politike, jer politika i vjera su, kako je istakao jedan naš uman filozof ‘spoj dvije krajnosti, a kada se spoje dvije krajnosti nastaje sve ili ništa’, naveo je Kovač. On ističe i da ljudi vjere “trebaju glasno i otvoreno ukazivati na anomalije u našemu društvu: na korupciju, nepravdu, nerad, nepovjerenje, bahatost, nebrigu i neosjećajnost koju kao duhovni pastiri najbolje primijete u svojim džematima, župama, parohijama”.
Politika ulazi u džamate, župe i parohije
Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, kaže da tri vjerske zajednice “apsolutno imaju svoje favorite na predstojećim izborima”.
“U nas su nacije nastale iz religija. Svi muslimani u nas su praktično Bošnjaci, Hrvati su katolici, Srbi su pravoslavci i sadržaj nacionalnog identiteta je religija. Nacionalnim strankama je vrlo lako koristiti religije za svoje potrebe. Jako je teško nenacionalnim strankama zlouporabljavati religije. Do sad su stranke koristile religijske službenike, pa ih i potplaćivale. Sad idu tamo gdje je religija najsnažnija, a to je lokalna zajednica – župa, džemat i parohija. Oni tamo odlaze. Pogledajte šta Čović (Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, op.a.) radi. Neki dan je bio u Ovčarevu na proslavi sv. Mihovila. On je tu bio s kardinalom jer tamo žive ti obični vjernici koji su glasači”, navodi Marković.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
