Svako smanjenje cijena sirove nafte uvijek je dobra vijest za globalnu ekonomiju pa tako i za ekonomiju BiH, ali ne i za zemlje proizvođače ovog energenta, kazao je u izjavi za Agenciju Fena ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, komentirajući pad cijena nafte na svjetskom tržištu.
Međutim, uticaj cijene nafte na ekonomska kretanja, kako kaže, je opao u odnosu na ranije periode, recimo prije 30 godina.
– U prosjeku gledano, uticaj cijene ovog energenta na troškove proizvodnje drugih proizvoda nije više značajno visok, tako da pad ili rast cijena nafte ne uzrokuje dramatične promjene finalnih cijena drugih proizvoda i usluga kao ranije – kazao je Hurtić.
Spremnost trgovaca, ističe Hurtić, da koriste svaku situaciju i opravdanje za rast cijena nafte i naftnih derivata uvijek je daleko veća od njihove spremnosti da “obaraju” ili vraćaju cijene te u većini zemalja svijeta trgovci naftom u praksi djeluju kao neka vrsta oligopola, tj. putem neformanih kanala dogovaraju maloprodajne cijene energenata nastojeći da maksimiziraju profit.
Stoga, smatra, nije ni realno očekivati da će u BiH, kao prvo, doći do značajanijeg smanjenja cijena naftnih derivata, a samim tim ni do lančanog pada cijena u drugim sektorima, dodavši da tu uticaj imaju i veleprodajne rafinerijske cijene.
Komentirajući spori pad cijena goriva u BiH, iako je cijena nafte na svjetskom tržištu u posljednjih nekoliko mjeseci smanjena i 40 posto, Hurtić je kazao da je siguran da i u BiH postoji neka vrsta oligopola kada je riječ o trgovini naftom i da je to slučaj za Konkurencijsko vijeće BiH.
– Konkurencijsko vijeće BiH treba da djeluje jer je takvo ponašanje protivno zakonu, a ista institucija treba otkloniti sve prepreke za jačanje konkurencije u ovom sektoru, što je u uvjetima slobodnog formiranja cijena jedina mjera koja bi mogla osigurati veći pad cijena goriva – istaknuo je Hurtić.
ZADNJE VIJESTI IZ Biznis Vijesti
