DEMOGRAFIJA i masovno iseljavanje stanovništva proteklih su godina u hrvatskoj javnosti s pravom često prisutne teme s obzirom na to Republici Hrvatskoj očito prijeti demografski slom. Vladajući su prvo ignorirali negativne demografske trendove, kao i masovno iseljavanje radno sposobnog stanovništva, no onda su se ponajviše zahvaljujući pritisku javnosti počeli barem nominalno baviti tom tematikom.
Tako je vlada Andreja Plenkovića osnovala Vijeće za demografsku revitalizaciju, a o njegovim učincima najbolje svjedoči poznata ostavka Marina Strmote, bivšeg državnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
“Ovo je jedan veliki folklor. Nakon godinu i četiri mjeseca u vladi kao demograf i mladi čovjek smatram da ovo nije dovoljno ozbiljno i s današnjim danom podnosim ostavku na mjesto državnog tajnika. Država izumire, imamo najgore stanje od kad postoji država. Ovako neozbiljno pričati o ovome… Ja kao mladi čovjek, građanin Hrvatske, otac dvoje djece, suprug nezaposlene supruge, nezaposlenih roditelja, ne vjerujem da će se išta riješiti ovakvim pristupom”, rekao je Strmota u veljači ove godine, uživo pred televizijskim kamerama, podnoseći neopozivu ostavku dok je skamenjenog lica pored stajala ministrica Nada Murganić.
Dokument Europske komisije “Family-friendly workplaces”
Od tada se nije mnogo toga promijenilo, a o tome da se u Hrvatskoj ne vodi adekvatna demografska i obiteljska politika svjedoči i dokument koji je nedavno izašao iz Europske komisije naslovljen “Family-friendly workplaces”. Dokument je sastavio odjel EK zadužen za zaposlenost, socijalne poslove i inkluziju, a u njemu se otkriva da su Hrvati iznimno nezadovoljni kada je riječ o balansiranju radnih i obiteljskih obaveza.
Prema podacima velikog istraživanja o kvaliteti života provedenog u Europskoj uniji 2016. godine, Hrvati imaju najviše problema s balansiranjem svojih radnih i obiteljskih obaveza. Čak je 58 posto Hrvata odgovorilo da “prilično teško ili jako teško kombiniraju plaćeni posao i obiteljske odgovornosti”, a samo su Grci – njih 60 posto – u većim problemima od Hrvata po ovom pitanju.
Nasuprot tome, u državama poput Irske, Estonije, Nizozemske, Danske, Finske, Austrije i Latvije manje od 30 posto ispitanika je izjavilo da teško balansira posao i obitelj, što ukazuje da su u tim državama i tržište rada i sustav socijalne skrbi mnogo bolje postavljeni i da omogućavaju uspješnu karijeru i obiteljski život.
Prosjek Europske unije je pak 36 posto ljudi koji teško balansiraju posao i obitelj, što znači da Hrvatska drastično odskače od prosjeka, i to u negativnom smislu.
Fleksibilno radno vrijeme kao dio rješenja problema
Čak 69 posto ispitanika iz Hrvatske je pak odgovorilo da su imali poteškoće ispuniti obiteljske obaveze zbog posla, čime su Hrvati na vrhu u Europskoj uniji. S druge strane su pak Danska, Švedska, Nizozemska, Finska i Irska, iz kojih je manje od 30 posto ispitanika reklo da im obitelj pati zbog posla.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
