Diplomatska oluja je u toku. Ali daleko od one koju samohvaljivi šef diplomatije Elmedin Konaković provodi pod sloganom “vraćanja Bosne i Hercegovine na mjesta odlučivanja”.
Diplomatsku borbu za Bosnu i Hercegovinu i očuvanje njene stabilnosti, prema informacijama Patrije, vode mnogo ozbiljniji ljudi, pa i lideri koje je ovdašnja javnost olako prozvala “otpisanim”.
Izvori iz diplomatskih krugova pak kazuju da se povratak otpisanih dešava, a sa njima i neke slutnje za bolje dane u našoj državi. Posjete koje se uspješno maskiraju od javnog mnijenja sve su bliže da poluče rezultate.
Milorad Dodik došao je do granice tolerancije, mora ga se zaustaviti ma kolika cijena bila. Shvatili su to mnogi, u inostranstvu, ali i u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Osim onih koji su u neprogramskoj koalicii s Dodikom.
Jedan od onih koji je alarmirao svjetsku javnost je bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schiling koji u autorskom tekstu objavljenom ovih dana upozorava na neophodnost promjena u politici Zapada prema Zapadnom Balkanu.
– Dodik poručuje da će ići do kraja jer drugog izbora nema. Upravo ta rečenica bi nas sve trebala protresti, jer Dodik više nema što izgubiti. To ga čini vrlo opasnim. Saglasan sam s glasovima neovisnih intelektualaca, koji navode: “Odgovor na Dodikov puzajući državni udar mora biti konfrontacija, a ne kompromis i ustupci… Korištenje policijskih snaga, snaga misije EUFOR-a’Althea’ ili korištenje tzv. over-the-horizon- NATO snaga, moralo bi se hitno razmotriti, prije svega slanjem interventnih jedinica na geostratešku najbitniju lokaciju – Brčko Distrikt. Dodik neće stati dok ne bude zaustavljen. Sada se mora postupiti vrlo mudro i s velikom odlučnošću. Međunarodna zajednica ne smije ponoviti greške iz devedesetih. Dodik ne smije započeti novi rat, zaključuje Schwarz-Schilling.
Čini se da je ova njegova poruka poprilično odjeknula, kao i neke druge, pa iz Washingtona kao ključne tačke, dolaze informacije o mogućem širenju savezničkog kišobrana na bosanskohercegovačko nebo.
I sve to dešava se u vremenu priprema za NATO Summit u Viljnusu naredne sedmice. Nimalo nevažna informacija u tom kontekstu je i činjenica da američki predsjednik Joe Biden stiže u Evropu.
Slagalica se nekako slaže, ali ne sama od sebe i ne zahvaljujući diplomatskim putešestvijama šefa bh. diplomatije. Odluke o međunarodnoj pomoći Bosni i Hercegovini donose se na koordinatama Washington – London – Brisel.
Utrka će biti tijesna, jer nema sumnje da je interes Vladimira Putina da što duže sačuva Dodika i ojača ga, kako bi Zapadu zadavao muke na Balkanu i na neki način čuvao određeni prostor za djelovanje Rusije u Ukrajini.
Zapad stoga, prema izvorima iz diplomatskih krugova, ovaj put neće oklijevati. Reakcija iz unutrašnjosti Bosne konačno je bila adekvatno usmjerena i pravovremena, pa su i na Zapadu shvatili da je vrijeme za djelovanje u pravcu zaštite suvereniteta, teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i mira u njoj.
Vrlo brzo bi euroatlantski kišobran mogao pokriti nemirno bh. nebo i trajno otkloniti oluje koje prijete grmljavinom. Kuloari šuškaju da bi u toj misiji mogli pomoći i neki istočnjaci.
Zapad je možda kasno shvatio Schillingove riječi, ali ukoliko reaguje na posljednje izrečeno, mnoge pogreške iz ranijeg vremena moguće je ispraviti. Onu ključnu – sprječavanje rata, prije svega.
Ubrzani razvoj situacije i još brži protok vijesti mogao bi već u narednoj sedmici donijeti promjenu vremena u Bosni i Hercegovini. Da i nas konačno sunce ogrije.
