Predsjednik Evropske komisije, Jean Claude Jucker sazvao je danas u Briselu hitan sastanak o rješavanju izbjegličke krize, na koji su pozvani predstavnici osam država Unije i Srbije i Makedonije kako bi se dogovorila hitna saradnja i koordinacija u rješavanju problema s kojim se suočila cijela Evropa.
Cilj sastanka je da se izbjegne neusaglašenost mjera kakve, svaka za sebe, preduzimaju zemlje na balkanskoj izbjegličkoj ruti, što sve češće izaziva haos i prijeti da cijela situacija izmakne kontroli.
Kako se ne smanjuje rijeka izbjeglica koje preko Zapadnog Balkana idu ka Zapadu, tako sve više dolazi do izražaja nedostatak koordinacije država na njihovom putu: gotovo skadnovno se zatvaraju, pa otvaraju granice, kapaciteti za smještaj izbjeglih su prebukirani, države, poput Slovenije, u pomoć zovu vojsku i evropske policajce i sve su češći incidenti, dok zima dolazi i sve je teže pomoći tim ljudima u nevolji.
“Sastanak je sa ciljem da razmotrimo zajedničke izazove i dođemo da plana akcije koji bi počeo odmah. Sastanak će biti korak ka zajedničkom i bolje koordiniranom pristupu izbjegličkoj krizi u regionu”, rekao je tim povodom evropski komesar za unutrašnje poslove, Dimitris Avramopoulos.
U Brisel su pozvani lideri Njemačke, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Rumunija, Slovenije, Srbije i Makedonije, država koje najviše osjećaju pritisak krize. Sama Njemačka, za koju se vjeruje da stoji iza formalnog poziva za nedjeljni sastanak, računa da bi do kraja godine na njeno tlo moglo doći milion i po izbjeglih, razmatra različite opcije: od stvaranja tampon zone uz svoju granicu, do ubrzavanja vraćanja onih koji nemaju pravo da ostanu. Berlin je najavio da će od sutra početi sa ubrzanim povratkom oko 200 potražilaca azila koji nisu ostvarili to pravo, a među kojima je znatan broj onih pristiglih iz “sigurnih zemalja” , gdje je odnedavno uvršten i cijeli Zapadni Balkan.
Južnije, situacija ne manje dramatična. Samo tokom prethodna dva dana u Sloveniju je iz Hrvatske ušlo 13 hiljada migranata, dok Austrija na svoju teritoriju dnevno propušta tek deseti dio toga…
“Protekle sedmice su pokazale da nema nacionalnog rješenja ovog problema i da države ne mogu vlastitu odgovornost prebacivati na svoje susjede. Samo evropski pristup, uz punu saradnju, može da postigne uspjeh”, prenio je danas glasnogovornik Evropske komisije, Margaritis Schinas, stav zvaničnog Brisela.
Pozvanim liderima će se pridružiti i prvi ljudi Evropskog vijeća, Parlamenta, UNHCR-a, što naglašava važnost kakva se pridaje ovom skupu. Vjeruje se da će se insistirati na zajedničkim rješenjima, stalnoj komunikaciji, uz materijanu i finansijsku pomoć EU. Kada je riječ o Srbiji i Makedoniji, isključena je mogućnost da se u tim zemljama uspostave “vruće tačke” obrade podataka migranata i njihovog slanja na konačno odredište. Takvi centri, kakvi su već počeli da rade u Italiji i Grčkoj, ne mogu se uspostavljati u državama koje nisu članice Unije, poručeno je iz Komesarijata za unutrašnje poslove Evropske komisije.
Države na takozvanoj balkanskoj izbegličkoj ruti neće više smeti bez dogovora sa susedima da dopremaju izbeglice i migrante na susedne granice, piše u nacrtu deklaracije koji je pripremila Evropska komisija, a čije se usvajanje očekuje na sutrašnjem skupu lidera zemalja takozvane “balkanse rute” od Grčke do Nemačke.
Pojedini mediji preneli su informacije o nacrtu takozvanih Junkerovih 16 tačaka, koje bi trebalo da budu sadržane i usvojene u zajedničkoj izjavi lidera zemalja na tzv. Balkanskoj izbegličkoj ruti, na sastanku koji se u nedelju održava u Briselu.
Ogroman priliv izbeglica i migranata na tzv. Balkanskoj ruti, izazov je koji ne mogu da reše države same, već je potreban odlučan, zajednički, prekogranični pristup, baziran na pragmatičnoj saradnji nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, te jedino tako može da uspe, mišljenja je Evropska komisija koja u nacrtu takozvanih Junkerovih 16 tačaka od šefova država i vlada koji će se okupiti na vanrednom sastanku u nedelju 25.10. u Briselu, traži da susedi rade zajedno, a ne jedni protiv drugih, i da izbeglice tretiraju na human način u skladu sa Ženevskom konvencijom. Takođe traži da migrante koji ne zadovoljavaju uslove za međunarodom zaštitom, prema hitnoj proceduri, vraćaju u zemlju porekla.
Kao posebno neprihvatljiva, ističe se politika puštanja izbegličkih talasa u susedne zemlje, bez dozvole te zemlje. Traži se obavezivanje državnika da se suzdrže od nekontrolisanog puštanja izbeglica u druge zemlje. Državama na balkanskoj ruti nudi se ekstenzivna pomoć Evropske komisije, UNHCR-a, Fronteksa, i Europske kancelarije za podršku azilu (EASO), kako bi se dogovorene mere što pre implementirale.
Lideri se obvezuju da se sprovođenje dogovorenih mera nadgleda i evaluira na nedeljnoj bazi. U Junkerovom planu stoji da lideri država moraju da se obavežu da će u roku 24 sata od briselskog sastanka odrediti kontakt osobe u svojim zemljama, koje će raditi na dnevnoj razmeni informacija i koordinaciji, kako bi se uspostavio postepen i kontrolisan priliv ljudi duž zapadnobalkanske rute, kao i detaljne informacije o kapacitetima za prihvat, kako bi se osiguralo njihovo optimalno iskorišćavanje.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
