Šef agencije Ujedinjenih nacija (UN) za izbeglice Antonio Gutereš izjavio je da za sirijske izbeglice treba da budu otvorene sve granice, uključujući i one u Evropi, kako bi se olakšao teret bliskoistočnih zemalja koje su primile gotovo četiri miliona ljudi iz Sirije, pogođene građanskim ratom i pojavom Islamske države. Gutereš je takođe pozvao međunarodnu zajednicu da poveća razvojnu pomoć zemljama poput Jordana i Libana koje su domaćini izbeglicama iz Sirije.
“One su prva linija odbrane globalne kolektivne bezbednosti i one su stubovi, suštinski stubovi regionalne bezbednosti”, rekao je Gutereš za AP na konferenciji Svetskog ekonomskog foruma u Jordanu. “Ako one padnu, posledice će biti dramatične po ceo svet”. Blizu 15 miliona ljudi je raseljeno zbog konflikata u Siriji i Iraku, rekao je Gutereš i dodao da “mnogi od raseljenih žive u apsolutnoj bijedi”.
Istovremeno, međunarodne agencije i vlade zemalja-domaćina izbeglice suočavaju se sa sve većim finansijskim problemima u nastojanjima da ublaže izbegličku krizu. Oni su za ovu godinu zatražili 8,4 milijarde dolara, uključujući 2,9 milijarde za rad na teritoriji Sirije i 5,5 milijardi za izbeglice u drugim zemljama.
Oba programa dobila su jedva jednu petinu potrebne sume, saopštili su zvaničnici UN.
Sirijski predsjednik Bashar Al-Assad svjestan je da više neće moći povratiti izgubljene teritorije unatoč vojnoj pomoći Irana i Hezbollaha te sada sve više razmišlja i priprema se za slučaj da dođe do podjele Sirije, što je sve izvjesnije
Nakon gubitka grada Palmire, ISIL kontrolira više od 50 posto sirijskog teritorija. Četiri godine sirijska vojska predsjednika Bashara Al-Assada gubi borbu s teroristima, no polako gubi snagu i ne može više vratiti izgubljeni teritorij. Zbog toga analitičari vjeruju kako je povlačenje iz Palmire, a prije nje i izrazito strateški važnog grada Idliba, nova strategija koju provodi sirijski predsjednik Bashar Al-Assad.
S obzirom na to da je Sirija velika zemlja i njegova vojska u ovim trenucima ne može braniti cijeli teritorij zbog svakodnevnih velikih gubitaka u ljudstvu i naoružanju, režimska vojska utvrđuje svoje snage na oslobođenim teritorijima Alpa, Homsa, Damaska, sve do lučkog grada Latakije. Sirijski predsjednik Bashar Al-Assad svjestan je da više neće moći povratiti izgubljene teritorije unatoč vojnoj pomoći Irana i Hezbollaha te sada sve više razmišlja i priprema se za slučaj da dođe do podjele Sirije, što je sve izvjesnije. S trenutačnom situacijom na terenu imao bi kompaktnu cjelinu teritorija koji bi bio povezan s istokom Libana te bi mogao normalno funkcionirati. Najveći prilog toj teoriji jest to što sirijska vojska, dok gubi teritorije Palmire i Idliba uz pomoć Hezbollaha, u isto vrijeme oslobađa područje koji graniči s istokom Libana, u kojem je pretežno šiitsko stanovništvo.
Ono što se tvrdilo pune četiri godine, da Sirija može opstati kao država, ali bez sadašnjeg predsjednika Bashar Al-Assada, još uvijek je moguće. Naime, ako SAD i Zapad ispune dugogodišnje obećanje da će naoružavati umjerenu sirijsku opoziciju i osposobiti je da postane vojna sila koja bi mogla ratovati i s Basharom Al-Assadom i ISIL-om te ih poraziti, u tom slučaju Sirija će ostati država u cjelini. Jedno je sigurno, mnogo Sirijaca koji su do danas ostali neutralni jer se protive i režimu Bashar Al-Assadu i stvaranju islamske države, pridružili bi se umjerenoj opoziciji i željeli da Sirija ostane država kakva je i bila.
Postoji još jedna, ali potpuno klimava mogućnost da Sirija ostane jedinstvena država.
Mogući scenarij koji bi se mogao dogoditi jest da umjerena opozicija uspije postići dogovor s režimom Bashara Al-Assada o podjeli vlasti i da ujedine svoje snage u borbi protiv Islamske države i njezinih boraca te dobiju međunarodnu podršku i zračnu potporu koalicije predvođene SAD-om, prenosi Večernji.hr.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijesti
