Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je da se Bosna i Hercegovina, u vezi sa izgradnjom odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori u Hrvatskoj – na granici sa BiH, može obratiti Sekretarijatu Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu u Ženevi, a međunarodni sud je krajnja instanca.
“Ukoliko Hrvatska, kao strana, bez obzira na protivljenje BiH, i dalje bude insistirala na tvrdnji da odlagalište radioaktivnog otpada nema uticaja na život i zdravlje građana pogođene zemlje, BiH može Sekretarijatu Konvencije u Ženevi uputiti zahtjev za utvrđivanje postojanja uticaja”, naglasila je Golić.
Golić je istakla da bi izgradnja odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, na samoj granici između dvije zemlje, bio svjetski presedan, ali da RS i BiH imaju volje i argumenata da se bore protiv takve izgradnje.
“Snagu nam daje obaveza da štitimo zdravlje i živote više od 250.000 ljudi na tom području. Nećemo dozvoliti da nam takvo odlagalište ugrozi živote i zdravlje stanovništva u slivu Une, ali ni značajne privredne resurse u turizmu i poljoprivredi”, istakla je Golić za “Glas Srpske”.
Ona je rekla da je hrvatska strana potpuno netransparentna u odnosu prema Republici Srpskoj, kao potencijalno pogođenoj zemlji u slučaju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, da je odbijala zajedničke gradnje u Vrbni u blizini Krškog i odbila davanje saglasnosti ekspertima iz BiH da zajedno sa hrvatskim stručnjacima rade istraživanje, daje osnovu za sumnje u sve.
Govoreći o zvaničnom stavu Zagreba da za stanovništvo u dolini Une nema opasnosti, Golić je istakla da je taj trenutni stav deklarativan i da iza njega ne stoje završene istražne radnje niti završena i revidirana studija uticaja na životnu sredinu.
“Imamo pravo da sumnjamo ili da uopšte ne vjerujemo tim tvrdnjama. Ako nema opasnosti, zašto ga nisu izgradili na nekoj od šest drugih potencijalnih lokacija nego su baš izabrali Trgovsku goru. Zašto ne izgrade odlagalište u okolini Zagreba, u vodozahvatu odakle se napaja grad”, navela je Golić.
Ona je dodala da je područje predviđeno za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada označeno kao visoko trusno te da su sva istraživanja hrvatske strane rađena isključivo na području Dvora.
“Uticaje na Novi Grad nisu ni pokušali da istraže. Tražimo da se našim ekspertima omogući da prisustvuju istraživanjima na terenu. Imamo argumente da Čerkezovac ne zadovoljava nijedan geofizički parametar za izgradnju odlagališta”, naglasila je Golić.
Golićeva je dodala da je aktuelni ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Bisera Turković činila sve da osujeti napore domaćih institucija na svim nivoima vlasti da se priča vezana za Trgovsku goru završi u korist građana RS i FBiH.
“Sprečavala je dugo Savjet ministara da potvrdi imenovanje Ekspertskog i Pravnog tima, navodeći najbesmislenije razloge, dok sam ja koristila svaku priliku da obavijestim ambasadore evropskih zemalja, predstavnike međunarodnih institucija i druge sa našim stavovima i protivljenjem. Iskreno, od Turkovićeve, koja bi trebalo da je bila nosilac u naporima da se diplomatskim putem dođe do rješenja, očekivala se proaktivna uloga, a dobili smo pasivnost i opstrukcije”, navela je Golić.
Ona je rekla da i dalje želi da vjeruje da će se ovaj problem riješiti u duhu dobrosusjedskih odnosa i diplomatskim putem.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
