Iako je koncentracijski logor Jasenovac, i sve ono što se događalo u tome logoru tokom Drugoga svjetskog rata, jedna od najvećih sramota Hrvatske u istoriji i danas, 76. godina poslije, ta tema izaziva niz komentara i oprečnih mišljenja.
Nevjerojatno je kako i dalje radi te „tvornice smrti“, koju su ustrojile ustaše i NDH, kontinuirano svjedočimo o brojkama ubijenih i svemu onome što se tamo događalo kada je riječ o sudbinama Židova, Srba, Roma ali i Hrvata i drugih nacionalnosti. U Jasenovcu su ljudi, samo zato što su druge nacionalnosti ili su imali drugačije razmišljanje, ubijani na najrazličitije načine. Zatočenici logora su izgladnjivani, strijeljani, premlaćivani ali i trovani plinom, klani… Među ubijenima je bilo puno i djece, žena i staraca.
Prema jednima u logoru je ubijeno više od milijun ljudi, drugi govore kako je tamo ubijeno oko 700.000 ljudi, treći o ubijenih 100.000 ljudi, a ima i onih koji su mišljenja da je broj ubijenih u Jasenovcu puno manji. Ima čak i onih koji tvrde kako Jasenovac nije bio nikakav koncentracijski logor nego nekakav radni logor.
U isto vrijeme ima i onih koji i danas ustrajavaju na ustaškom pozdravu „za dom spremni“. Isto tako u nizu hrvatskih gradova i naselja postoje ulice s imenima ustaških zločinaca.
U takvoj atmosferi i ove godine obilježena je godišnjica proboja zatvorenika iz toga ustaškog logora u okviru koje su položeni vijenci u ime svih ubijenih. Tim povodom juče su se u Jasenovcu okupili državni vrh i udruge stradalnika. Iako se radi o mjestu jednoga od najstrašnijih zločina u Drugome svjetskom ratu današnju godišnjicu obilježila je činjenica što je u Jasenovcu postojalo više kolona su onima koji su polagali vijence i odavali počast žrtvama. Pokušalo se to pojasniti s epidemiološkim mjerama ali je prava istina i da godišnjica proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca pokazuje sve podjele, odnose među čelnim ljudima države kao i u kakvom je stanju hrvatsko društvo trenutno.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
