Flora i fauna u venecijanskim kanalima se nije promijenila već se promijenila samo naša šansa da je konačno vidimo”, kaže zoolog Andrea Mangoni uranjajući kameru u more koje zapljuskuje Veneciju da bi istražio podmorski život u doba koronavirusa.
Morskom površinom lagune plivaju meduze, a pokraj njih mirno plivaju jata riba. Morski puževi i školjke čvrsto su se zalijepili za drvene stupove na kojima počiva “plutajući grad”, a alge u svim bojama njišu se kako ih nosi struja.
U Veneciji od početka marta nema turista, njene kanale i morsko dno ne uzburkava hiljade brodica, taksija, vaporeta, gondola ni privatnih brodica.
Prigoda je to za Mangonija, čiji je posao popularizacija zoologije, da napravi mnoštvo snimaka. Njegova fotografija meduze koja lijeno pliva kristalno čistim kanalom nebrojeno je puta podijeljena na brojnim društvenim mrežama.
“Sediment se zadržava na dnu, pa sada možemo vidjeti i do dubine od 50 do 60 centimetara, a ponekad i metar ispod površine. Zahvaljujući tim promjenama možemo posmatrati životinje koje su u uobičajenim okolnostima doslovno skrivene u mutnoj vodi lagune”, kaže i pojašnjava da u dvadeset godina, koliko već radi u Veneciji, nikada dosad nije vidio tako bistro more.
“Jedina je razlika u tomu što su se neke životinje koje su dosad boravile u većim i širim kanalima, sada uspjele domoći kanala u istorijskom središtu grada, jer ondje više nema gondola, motornih čamaca ni manjih privatnih brodica”, kaže Mangoni.
“U Veneciji se nisu smanjili samo saobrćaj i zagađenje što ga donose brodovi i manje brodice. Manje je i buke, još jednog oblika zagađenja koji uznemiruje brojne žive organizme u laguni”, kaže za AFPTV Marco Sigovini, istraživač iz Venecijanskog instituta za morske nauke (ISMAR-CNR).
Tvrdi da je u kanalima u istorijskom središtu grada ugledao i hobotnicu, koja nikada dosad nije uočena na tome mjestu.
“Fauna i flora venecijanske lagune zapravo se mnogo raznolikije i zanimljivija je nego što biste pomislili. S obzirom na to da je more uvijek mutno, na takve organizme i ne obraćamo pažnju”, kaže Sigovini.
Ne iznenađuju ga ni meduze u kanalu u istorijskom središtu.
“U posljednjih su 20 do 30 godina meduze sve brojnije u našim morima. Sve ih češće možemo opaziti i u laguni, osobito u nekim dijelovima godine kada ih vjerojatno donesu struje. U uobičajenim je okolnostima promet kanalima vrlo intenzivan, pa je vrlo moguće da stradaju od propelera”, Objašnjava Sigovini.
Kako je kazao Mangoni, čovjek ima utisak da je na nekom koralnom grebenu. Mnoštvo je boja i izvanrednih oblika života koji lagunu čine jedinstvenom.
Sigovini je manje entuzijastičan kad je posrijedi oporavak ekosistema, jer smatra da mjere ograničenja neće dugoročno popraviti stanje u laguni.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
