Finansiranje političkih stranaka u BiH regulisano je zakonom koji je usvojen 2012. godine. Zakon ima niz manjkavosti koje političkim strankama omogućavaju različite zloupotrebe. Njegova izmjena tražena je sa različitih strana, ali još uvijek ne postoji politička volja za takvo nešto.
Finansiranje političkih stranaka u BiH: Mijenjati zakon da bi se spriječile zloupotrebe
U Stranci dijaspore BiH prije nekoliko sedmica desila se neobična situacija koja će svoj epilog vjerovatno imati na sudu. Iz ove stranke tvrde da njen član Edim Fejzić nelegalno i protivzakonito održao skupštinu stranke, ovladao računima stranke te podigao novac koji se nalazio na njima. Pozadina svega je nesporazum kako će se podijeliti novac koji stranci pripada na osnovu činjenice da ima jednog zastupnika u Parlamentu Federacije BiH.
Zakonska regulativa
No, problema vezanih za finansiranje političkih stranaka ne manjka. Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH usvojen je 2012. godine, ali je već nakon nekoliko mjeseci bilo jasno da postoje određeni dijelovi koje bi trebalo mijenjati. Štaviše, iz nevladinih organizacija su upozoravali i prije donošenja zakona da ponuđena rješenja nisu dobra.
Zakon je definirao da se političke stranke u BiH finansiraju iz članarina, dobrovoljnih priloga pravnih i fizičkih osoba, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organiziranja stranačkih manifestacija, prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, budžeta Bosne i Hercegovine, u skladu s članom 10. ovog zakona, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave u skladu sa zakonom, dobiti preduzeća koja su u vlasništvu političke stranke te kreditnog zaduženja kod banaka.
Zakonom je određeno da maksimalni iznos koji fizičko lice može donirati stranci iznosi 10.000 KM, dok pravno lice može maksimalno donirati 50.000 KM.
Političke stranke dužne su Centralnoj izbornoj komisiji dostavljati godišnje finansijske izvještaje a CIK ima ovlasti i da izrekne novčane kazne u slučaju nepoštivanja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka.
Međutim, CIK na raspolaganju ima samo mogućnost da stranke kazni novčanim iznosom, a maksimalna kazna iznosi 15.000 KM. Kazna od 15.000 KM zaprijećena je strankama koje prime donacije iznad maksimalnog iznosa propisanog ovim zakonom, primi sredstva iz nedopuštenih izvora ili ne prijave prihode iz anonimnih izvora što je zakonom zabranjeno.
Sasvim simbolična novčana kazna strankama je često sasvim isplativa opcija te ne moraju da strahuju zbog kršenja odredbi Zakona o finansiranju političkih stranaka.
Zloupotrebe zakona očigledne
Izvještaj Transparency Internationala BiH pod nazivom “Finansiranje političkih partija pred Opće izbore 2014.“ navodi niz primjera zloupotreba. Tokom 2010. godine Vlada Republike Srpske finansirala je snimanje a zatim i zakup udarnih termina za emitiranje filma “Ponosni na Srpsku“, u kojem se na nedvosmislen način promovira SNSD te navodni uspjesi koje je ova stranka ostvarila u periodu svog mandata.
Kampanja za lokalne izbore u 2012. godini bilježena je sad već čuvenom kampanjom “Kupujmo domaće“, koju je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede FBiH na čijem je čelu bio ministar iz reda Narodne stranke Radom za boljitak. Zbog činjenice da je vizuelni identitet ove dvije kampanje gotovo identičan, Centralna izborna komisija BiH ovoj je stranci izrekla novčanu kaznu u iznosu od 10.000 KM za kršenje Izbornog zakona.
Tradicija se nastavlja i 2014. godine kad SNSD održava niz tribina i javnih skupova koji su predstavljeni kao tribine “rukovodstva RS-a o trenutnoj situaciji u RS-u“. Transparency International BiH navodi da ako su spomenute tribine finansirane iz budžeta RS-a, to predstavlja još jednu zloupotrebu javnih sredstava u svrhu promocije političke stranke.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
