Dok većina građana Bosne i Hercegovine jedva preživljava, direktori državnih preduzeća mjesečno zarađuju i više od 9.000 KM. Da je država i dalje najbolji poslodovac u BiH svjedoče enormne plate direktora javnih preduzeća u Kantonu Sarajevu.
Tako je, na primjer, Dževad Kadribegović direktor Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo samo u 2014. godini zaradio nevjerovatnih 115.009,08 KM.
U prevodu to bi značilo da je Kadribegović u prosjeku mjesečno zarađivao oko 9.584 KM.
Manje od njega zaradila je supruga bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Sebija Izetbegović kojoj je u toku 2014. godine iz budžeta isplaćeno 52.045,37 KM. Preciznije, oko 4.336 KM mjesečno. Sebija Izetbegović nalazi se na funkciji direktorice Opšte bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš”.
Na listi plaćenijih je i direktor Јavne ustanove “Apoteke Sarajevo” Nedim Hrelja koji je u 2014. godine zaradio ukupno 61.349,06 KM, tačnije oko 5.112 KM mjesečno.
Odmah ispod njega nalazi se i direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS Snježana Balta koja je iste godine naplatila 60,079.72 KM. Balta je matematičkom računicom mjesečno primala oko 5 hiljada KM.
Ukupno 53.690,68 KM zaradio je direktor Fonda KS za izgradnju stanova Fuad Damadžić koji je mjesečno zarađivao oko 4.474 KM.
Ovo su samo neki od primjera zašto svaki drugi građanin BiH smatra državu idealnim poslodavacem. Na drugu stranu građani su stava da se kod “idealnog poslodavca” ipak mogu zaposliti jedino stranačkom ili rodbinskom vezom.
Najplaćeniji parlamentarac u Bosni i Hercegovini u junu ove godine bio je Ognjen Tadić iz SDS-a, podaci su Savjeta ministara BiH. Kada se saberu osnovna plata, topli obrok, naknada za odvojeni život, paušali, neobjašnjiva naknada za rad u izbornoj bazi i prevoz, Ognjen Tadić naplatio je nevjerovatnih 7.294 marke.
Među najplaćenijima su i Bariša Čolak i Borjana Krišto iz HDZ-a BiH, Željko Komšić iz DF-a i Halid Genjac iz SDA.
Samo u zemlji sa pola miliona nezaposlenih, koju napuštaju mladi i zaobilaze izbjeglice, gdje je prosječna plata 830 maraka, a 200 000 penzionera preživljava sa nešto više od 300 maraka, moguće je da poslanici i delegati u PS BiH mjesečno u svoje džepove, trpaju hiljade maraka.
Godinama standard građana u BiH nazaduje, a plate poslanika BiH i delegata progresivno rastu, do evropskih visina.Osnovna plata blizu 5.000 maraka, po osnovu paušala,naknada za topli obrok,prevoz,odvojeni život, rad u izbornoj bazi i raznim komisijama, ukupna primanja dostižu sumu veća i od 7.000 maraka, što je osam prosječnih plata ili 20 minimalnih penzija u Republici Srpskoj i FBiH.
“Naše poređenje sa 30 drugih evropskih zemalja vidjeli smo da u prosjeku plata poslanika u drugim zemljama iznosi oko dvije do tri prosječne plate ,prema tome vidimo da kod nas postoji enormna neusklađenmost sa standradom građana”, kaže programski direktor Centra za istraživanje i studije GEA Banja Luka Ognjen Ćukić.
Glasne najave smanjenja plata tokom izborne kampanje, poslanici i delagati zaborave čim sjednu u parlamentarne klupe.Ne odriču se lako ni tzv.”bijelog hljeba” , plaćene privilegije koju poslanici uživaju 12 mjeseci po isteku mandata.
“Mi se nadamo da će Dom naroda nakon što je to uradio Predstavnički dom ,da nakon isteka mandata zastupnika koji se nisu kandidovali ,koji nisu izabrani,koji se nisu vratili na staro mjesto ,da ne primaju 12 mjesevi platu jer je to nemaralno u ovom trenutku”, istakao je projekt menadžer Ivica Ćavar.
Nesrazmjer između realnog i lagodnog života, plata običnih građana i poslanika BiH, ostaće sve dok sami poslanici odlučuju o visini svojih primanja.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
