“Nema sumnje da smo spremni da reagujemo sveobuhvatnim, nikada viđenim sankcijama ako Rusija ponovo izvrši invaziju na Ukrajinu”, rekao je Jeppe Kofod, odbijajući da kaže koji će sektori biti ciljani.

“Rusija treba da zna, Putin treba da zna da će cijena provokacija i upotrebe vojnih snaga za promjenu granica u Evropi biti veoma, veoma visoka. Spremni smo da preduzmemo najoštrije sankcije, također teže nego evropske iz 2014. godine”, rekao je on.

EU je, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, uvela ekonomske sankcije Rusiji u julu 2014. godine, ciljajući njen energetski, bankarski i odbrambeni sektor, nakon što je Rusija anektirala poluostrvo Krim.

Demokrate američkog Senata predstavile su nacrt zakona kojim bi se potencijalno kažnjavali ruski zvaničnici, vojni lideri i bankarske institucije. Ipak, njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je Evropu i SAD da pažljivo razmisle prije upotrebe sankcija, ističući izazove u dogovoru o zajedničkom pristupu.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je da je sve na stolu.

Međutim, on je također ukazao na zavisnost Austrije od Rusije za 40 posto svog gasa, dodajući, na pitanje o potencijalnim sankcijama na gasovodu Sjeverni tok 2, da sankcionisanje nečega što još nije operativno nije kredibilna prijetnja.

“Ovdje smo da učinimo sve što možemo da ne dođe do rata”, rekao je ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn.

EU za sada ne planira povući porodice diplomata iz Ukrajine, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell nakon što je Washington najavio takav potez.

“Nećemo učiniti istu stvar jer ne znamo nikakve konkretne razloge. Ali američki državni sekretar Antony Blinken će nas obavijestiti”, rekao je Borrell.

“Pregovori su u toku”, rekao je Borrell, dodajući da ne vidi razlog da napusti Ukrajinu osim ako im sekretar Blinken ne da informaciju koja opravdava takav potez.