Kada se osjećate loše, posljednja stvar koju želite da uradite je da idete od apoteke do apoteke u potrazi za osnovnim lijekovima kao što su sirup protiv kašlja i antibiotici. Ipak, mnogi ljudi širom Evrope – suočeni sa posebno oštrom zimskom sezonom virusa – moraju da učine upravo to. Od kraja 2022. godine, zemlje EU prijavljuju ozbiljne probleme u pokušaju da nabave određene važne lijekove, a većina sada doživljava nestašicu. Dakle, koliko je loša situacija i, što je najvažnije, šta se radi povodom toga?
Nestašice lijekova u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, sudeći po HALMED-u, nema kritične nestašice nijednog lijeka nego su, kažu, dostupne zamjenske terapije sa istim učinkom ili iz istih terapijskih grupa. Ipak, situacija u apotekama je znatno drugačija.
U apotekama trenutno nedostaju brojni lijekovi, a kritična je situacija s lijekom Litalir, kojim se liječi hronična leukemija i za koji nema zamjenskog lijeka. Nadalje, nema Augmentin sirupa, za koji na HALMED-ovim stranicama uopšte nije objavljena nestašica. Nema ni Klavocin sirupa, Hyzaara (za liječenje esencijalne hipertenzije kod bolesnika kojima krvni pririsak nije dobro kontrolisan), Propranolola 40 mg (koristi se u profilaksi stenokardije bolesnika s hroničnom stabilnom anginom pektoris), Tobrex kapi, kao ni Tobrex masti…
– U apotekama i veledrogerijama situacija je barem 30 posto lošija od onoga što se može vidjeti na HALMED-ovim stranicama, i to se stanje iz dana u dan mijenja. Agencija o nestašici lijekova obavještava na osnovi informacija koje im daju nosioci odobrenja (proizvođači), a to ne odgovara stvarnom stanju na tržištu – rekla je za Jutarnji predsjednica Hrvatske apotekarske komore Ana Soldo.
Pacijenti se masovno žale da nisu uspjeli da dobiju propisani lijek, a HALMED tvrdi da nema kritičnih nestašica.
Soldo pojašnjava da ljekari ne smijeju da izdaju generički, zamjenski lijek ako na stranicama HALMED-a nije napisano da lijeka nema na tržištu.
– Trenutno je nestašica pojedinih antibiotika, lijekova za ublažavanje bolova, snižavanje povišenog krvnog pritiska, snižavanje holesterola, smanjenje pritiska u oku i slično – priznaju iz HALMED-a i dodaju da su nestašice uobičajena pojava koju brzo rješavaju zakonski dostupnim alatima, koji se temelje na preraspodjeli zaliha istog ili zamjenskog lijeka s tržišta druge države članice EU, čime su dosad uspijevali da osiguraju kontinuirano snabdijevanje potrebnim lijekovima.
Međutim, Hrvatska nije jedina evropska zemlja koja se suočava s nestašicom.
Koliko su velike nestašice?
U istraživanju grupa koje predstavljaju apoteke u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, kao i Tursku, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, skoro četvrtina zemalja prijavila je više od 600 lijekova u nedostatku, a 20 posto prijavilo je nedostatak 200-300 lijekova. Tri četvrtine zemalja reklo je da su nestašice ove zime bile veće nego prije godinu dana. Grupe u četiri zemlje rekle su da je nestašica povezana sa smrtnim slučajevima.
Belgijske vlasti prijavljuju da skoro 300 lijekova nedostaje. U Njemačkoj je taj broj 408, dok se u Austriji trenutno više od 600 lijekova ne može kupiti u apotekama. Italijanska lista je još duža — sa preko 3.000 uključenih lijekova, iako su mnoge različite formulacije istog lijeka.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
