Na sutrašnjem samitu u Briselu ministri EU-a planiraju dramatične promjene u cilju rješenja migrantske krize, među kojima je i zatvaranje balkanske rute za migrante, navodi austrijski list “Standard”. Na samitu EU-a šefovi država i vlada planiraju okončanje ilegalne migracije i kao prioritet postave zaustavljanje politike propuštanja od Grčke do Njemačke, najavljuje bečki dnevnik. Na osnovu dokumenta u koji je list imao uvid, predviđa se da Atina mora odmah da napravi mjesta za 50.000 potencijalnih tražilaca azila kao i da će Grčka dobiti pomoć EU-a. Migranti koji nemaju šanse da dobiju azil trebalo bi u tom slučaju odmah da budu premješteni u Tursku, navodi bečki dnevnik na svom sajtu. Kako list navodi, samit EU-a i Turske u ponedjeljak u Briselu trebalo bi da donese dramatične promjene u dosadašnjoj politici prema migrantima i izbjeglicama.
Iz prijedloga u koji je list imao uvid proizlazi da dosadašnji priliv migranata zahtijeva da ruta preko Zapadnog Balkana bude zatvorena.”Iregularan talas migracije duž balkanske rute se prekida. Ova ruta je sada zatvorena”, piše u izjavi koja bi trebalo da bude usvojena na Samitu, navodi “Standard”.
Mnoge mjere koje se planiraju baziraju na dogovorima koji treba da se zaključe sa Turskom. Polazi se od toga da će Turska odmah konstruktivno učestvovati u kontroli spoljne granice na Egejskom moru i one migrante koji ne mogu dobiti azil u Evropi prihvatiti u sklopu readmisije.
Planiran je poseban sporazum o readmisiji EU-a sa Turskom, koji treba da stupi na snagu 1. juna.
Prije toga, na osnovu bilateralnih sporazuma, treba da se djeluje iz Grčke. Također, predviđeno je direktno preseljenje sirijskih izbjeglica iz Turske u države EU-a.
Što se tiče EU, u izjavi se nabraja niz mjera koje narednih nedjelja treba da budu primjenjene.
Kako bi se spriječile posljedice zatvaranja balkanske rute, to jest nagomilavanje hiljade izbjeglica, EU izražava spremnost da učini maksimalno kako bi podržala Grčku u ovom teškom trenutku.
Riječ je o kolektivnoj odgovornosti Unije, koja zahtijeva brzu i efikasnu mobilizaciju svih raspoloživih sredstava, ali i doprinosa zemalja članica, navodi se u dokumentu. Hitni plan Evropske komisije za humanitarnu pomoć bit će podržan od šefova država i vlada EU-a, a za to je ppredviđeno700 miliona eura, od kojih 300 miliona u ovoj godini. Drugi dio se tiče sigurnosti, a predviđeno je da Frontex pod hitno uputi dodatne službenike u Grčku, na granicu Makedonije i Albanije. Također je predviđeno da se osigura funkcionisanje prvih prihvatnih centara, gdje će izbjeglice biti registrovane i pripremane za raspodjelu na države EU-a.
Do 1. aprila, najkasnije, treba dalje države članice EU-a da stave na raspolaganje službenike Frontexu, a Europol da pojača borbu protiv krijumačara.
Dogovor sa Samita treba da doprinese da se do kraja godine sve zemlje vrate Šengenu, do kada bi kontrole na granicama unutar Šengena trebalo da postanu prošlost, dodaje se u dokumentu u koji je uvid imao bečki list.
Evropska unija trebala bi više nego udvostručiti finansijsku pomoć koju je već obećala Turskoj kako bi joj pomogla da zadrži milione sirijskih izbjeglica na svom tlu, navode novine u subotu riječi njemačkog komesara za evropska pitanja Guenthera Oettingera.
Evropska komisija objavila je u petak da će isplatiti prvu tranšu pomoći Turskoj u vrijednosti tri milijarde eura da bi zadovoljila potrebe oko 2,5 miliona izbjeglica na njenom tlu.
– Evropa bi također trebala stvoriti mogućnost za pružanje finansijske pomoći Turskoj i za 2017. godinu – izjavio je Oettinger za njemački magazin Der Spiegel.
– Uzimajući u obzir troškove usluga koje Turska pruža za smještaj i brigu o izbjeglicama, račun bi lako mogo porasti na šest do sedam milijardi eura godišnje – izjavio je Oettinger, visoki zvaničnik stranke desnog centra kancelarke Angele Merkel, Kršćansko demokratske unije (CDU).
Austrijski kancelar Werner Faymann predložio je novi fond EU za finansiranje dodatnih troškova u vezi s migrantima. – U migrantskoj krizi potrebno nam je zajedničko evropsko rješenje – izjavio je Faymann za njemački magazin.
– Stoga predlažem fond u koji bi trebale uplaćivati sve države članice EU, nešto slično programu pomoći posrnulim ekonomijama. Novac bi se trebao koristiti za pokrivanje troškova tražilaca azila – kazao je. Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk, koji je u petak održao razgovore s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, predsjedavat će vanrednim samitom EU i Turske u ponedjeljak, radi jačanja saradnje na suzbijanju priliva migranata u Evropu, prenosi agencija Reuters.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
