Po dolasku u Zagreb u utorak popodne, turski će se predsjednik prvo uputiti na Mirogoj gdje će položiti vijenac ispred Zida boli. Nakon toga odlazi na Pantovčak na sastanak s predsjednicom države Kolindom Grabar-Kitarović.

Kako se očekuje, predsjednici će razgovarati o bilateralnim političkim i privrednim odnosima. Nezaobilazne teme će biti turski pregovori za članstvo u EU-u, zatim stanje u jugoistočnoj Europi, posebice u BiH, te predstojeći summit NATO-a u Varšavi u juli. Grabar-Kitarović i Erdogan imat će na dnevnom redu i borbu protiv terorizma, stanje u Siriji i Iraku, energetsku sigurnost i migrantsku krizu.

U srijedu će dvoje predsjednika biti na hrvatsko-turskom privrednom forumu koji organizira Hrvatska privredna komora i govoriti sudionicima skupa. Erdogana očekuju i sastanci s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom i premijerom Tihomirom Oreškovićem.

Poslijepodne će se u HNK održati svečana akademija u povodu 100. godišnjice priznanja islama tradicionalnom vjeroispovješću u Hrvatskoj. Kako ističu na Pantovčaku, ne postoji bolje integrirana manjina u Evropi od muslimanske zajednice u Hrvatskoj.

Erdogan posjetu Hrvatskoj završava otvaranjem turskog kulturnog centra u središtu Zagreba.

Bilateralni odnosi između Hrvatske i Turske su tradicionalno dobri, saveznički i partnerski. U okviru NATO-a zajednički snažno podupiru politiku otvorenih vrata, prvenstveno prema Bosni i Hercegovini.

Obje zemlje pridaju veliku važnost ovoj posjeti, a to se može vidjeti i po izaslanstvu u Erdoganovoj pratnji. U Zagreb dolaze ministri pravosuđa, evropskih poslova, privrede, energetike, kulture i turizma, te više od 90 poslovnih ljudi na privredni forum.

Gospodarska saradnja između Hrvatske i Turske ima mnogo potencijala, iako je trgovinska razmjena relativno niska. Taj potencijal treba iskoristiti, a privredni forum, za koji su veliki interes pokazale i hrvatske kompanije, prvi je veći korak prema tome, kažu na Pantovčaku.

Turska ulaganja u Hrvatskoj iznose 213 miliona eura, s tim da je većina njih u područjima turizma i energetike, odnosno bioenergetska postrojenja. Iako predstavljaju manje od jedan posto ukupnih ulaganja u Hrvatsku, turska ulaganja su u pravilu greenfield ulaganja.