Dogovor Bosne i Hercegovine i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novom trogodišnjem kreditnom aranžmanu u iznosu od milijardu i 50 miliona KM u najmanju ruku je čudan, smatra ekonomski analitičar Kadrija Hodžić. Kako je u razgovoru za Klix.ba kazao ovaj profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, novi trogodišnji aranžman sa MMF-om daje povoda za niz nedoumica u tumačenju njegove krajnje namjere i efekata po našu zemlju.
“Uz uobičajene strahove koje kritičari inače imaju o pitanju inostranih zaduživanja, a koji se vežu za kritičko tretiranje ubrzanog zaduživanja, posebno za pokrivanje nekontrolisane potrošnje i opservacije radikalnih kritičara o ‘kreditnom ropstvu’, ovdje imamo dodatne praznine u razumijevanju stvarne namjere ovog aranžmana, koje do sada nismo imali”, smatra Hodžić.
Kako ističe, u proteklih petnaestak dana bh. zvaničnici su se “naprosto utrkivali u pojašnjenju vezivanja novog MMF-ovog aranžmana sa saniranjem u bankarskom sektoru”.
“Guverner Centralne banke BiH Senad Softić je uvjeravao da je ovaj program s MMF-om reformski orijentisan i da će voditi unaprijeđenju postojećeg stanja u ekonomiji i bankarskom i finansijskom sektoru u BiH. Istovremeno, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić objašnjavao je da dogovor sa MMF-om podrazumijeva reforme, prvenstveno transparentniju i snažniju kontrolu svih banaka u BiH”, kaže Hodžić, nastavivši da je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda čak i naglašavao da je stanje u bankarskom sektoru osnovni uslov zaključivanja novog kreditnog aranžmana sa MMF-om.
“I zaista, samo nekoliko dana kasnije, od ovih bh. zvaničnika saznajemo da su ključni uslovi MMF-a za novi kreditni aranžman sa BiH efikasnije i transparentnije uređenje bankarskog sektora, koji bi onemogućio probleme kakve imamo s Bobar bankom ili Bankom Srpske, što uključuje koordinaciju Agencije za osiguranje depozita BiH i entitetskih agencija za bankrastvo u namjeri da se mora definirati regulator koji bi sve vrijeme obavljao i kreirao stalnu i detaljnu reviziju kvaliteta aktive u svim bankama, kao i efikasnija saradnja između poreskih uprava u BiH, kako bi se uklonili rizici da poreski obveznici ne poštuju propise”, nastavlja ovaj ekonomski analitičar.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
