Trasa prolazi područjima gradova Bihać, Cazin i Velika Kladuša, ali uglavnom izvan užih urbanih zona, s ciljem smanjenja negativnih utjecaja na naselja i imovinu građana. Izgradnja brze ceste koja će povezati Bihać, Cazin i Veliku Kladušu s granicom Hrvatske ulazi u ključnu fazu. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Unsko-sanskom kantonu, koji se priprema već godinama, a koji bi trebao potpuno promijeniti saobraćajnu i ekonomsku sliku Krajine.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić nedavno je najavio da bi gradnja ove ceste trebala početi već ove godine, čime je projekt, nakon dugih priprema, konačno dobio jasan politički i institucionalni zamah.Dvije dionice, jedna ključna saobraćajnica.Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH ukupne je dužine preko 45 kilometara, a podijeljena je u dvije glavne dionice:
- Kamenica – Ćoralići (Bihać – Cazin), dužine 17,95 km
- Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, dužine 27,7 km
Cesta počinje u bihaćkom naselju Kamenica, gdje se odvaja od planirane obilaznice Bihaća i brze ceste Ključ – Bosanski Petrovac – Bihać – Izačić, a završava neposredno prije graničnog prijelaza Maljevac prema Republici Hrvatskoj.
Trasa prolazi područjima gradova Bihać, Cazin i Velika Kladuša, ali uglavnom izvan užih urbanih zona, s ciljem smanjenja negativnih utjecaja na naselja i imovinu građana..
/ Biznisinfo.ba
Za dionicu Kamenica – Ćoralići idejni projekt je završen ranije, a studija utjecaja na okoliš već je provedena i formalno predata. Ova dionica zamišljena je kao moderna brza cesta s nizom zahtjevnih objekata:3 mosta/vijadukta dužine od 30 do čak 700 metara, uz više potputnjaka i natputnjak
dva tunela, dužine oko 250 i 800 metara
tri denivelisane petlje (Vrsta, Gata i Ćoralići)
denivelisana kružna raskrsnica na spoju s obilaznicom Bihaća
Trasa je u najvećem dijelu zadržana unutar važećih prostornih planova, uz minimalan broj konflikata s naseljenim mjestima, što bi trebalo olakšati eksproprijaciju i ubrzati realizaciju.
Za drugu, dužu dionicu Ćoralići – Velika Kladuša – granica RH, nedavno je predata studija procjene utjecaja na okoliš, što predstavlja jedan od ključnih koraka ka početku gradnje, piše Biznisinfo.ba.
Ova dionica prolazi kroz područja brojnih naselja u Cazinu i Velikoj Kladuši, ali je trasa projektovana tako da se izbjegnu veći zahvati u gusto naseljena područja. Upravo zbog toga je na pojedinim dijelovima predloženo izmještanje trase u odnosu na ranije planirane koridore.
Planirani objekti na ovoj dionici uključuju:
- čak 13 mostova i vijadukata
- tri tunela
- pet petlji i jedno veliko čvorište kod Maljevca
- Ukupno, na cijeloj brzoj cesti planirano je 16 mostova i vijadukata, 8 petlji i 5 tunela, što jasno pokazuje složenost i značaj ovog projekta.
Ova brza cesta imat će višestruki značaj. Osim što će znatno skratiti vrijeme putovanja između Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, ona će Krajinu kvalitetnije povezati s ostatkom Federacije BiH, Koridorom 5C, ali i sa cestovnom mrežom Republike Hrvatske i Evropske unije.Za privredu Unsko-sanskog kantona to znači bolju dostupnost tržištima, niže transportne troškove i veće šanse za nove investicije – posebno u industrijskim i logističkim zonama uz trasu ceste.
Ako najave iz Vlade FBiH budu ispunjene i gradnja zaista krene ove godine, Krajina bi nakon decenija čekanja mogla dobiti infrastrukturni projekt koji će trajno promijeniti njen razvojni potencijal.
