Svoj stav o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH početkom 2019. godine trebao bi iznijeti i Ustavni sud Bosne i Hercegovine s obzirom na to da su zastupnici SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH podnijeli vrhovnoj sudskoj instanci zahtjev za ocjenu uputstva u kojem je CIK kao bazu za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH uzeo popis iz 2013. godine.

Popuna domova naroda Parlamenta FBiH i Parlamentarne skupštine BiH

Sve dok se ne riješi pitanje popune Doma naroda Parlamenta FBiH nemoguće je konstituisati Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da državne delegate biraju entitetski delegati.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima mogućnost da odbaci zahtjev zastupnika iz reda SDA, ali isto tako i da donese odluku kojom će utvrditi da CIK-ovo uputstvo o raspodjeli mandata nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Predsjednik CIK-a Branko Petrić jasno je poručio kako CIK nema namjeru donositi bilo kakvu drugačiju odluku. Odnosno, da ni u kojem kontekstu i s trenutnim Izbornim zakonom BiH neće donijeti odluku u kojoj će kao baza biti korišten popis iz 1991. godine.

U ovom slučaju postoji nekoliko mogućnosti na osnovu kojih je moguće riješiti problem. Prvi je da Ustavni sud BiH izrekne jasne preporuke kada je riječ o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH, drugi je da Parlamentarna skupština BiH izmijeni Izborni zakon BiH i izbriše dio koji se odnosi na primjenu posljednjih rezultata popisa, treći je da visoki predstavnik međunarodne zajednice nametne rješenje, a četvrti je da se smijene trenutni članovi CIK-a.

Lijevo orijentisane i građanske političke stranke već su ranije najavile kako će insistirati na smjeni članova CIK-a koje smatraju direktno odgovornim za izborne nepravilnosti, a pojedini funkcioneri iz SDA također su otvoreno poručili kako se u Parlamentarnoj skupštini BiH na dnevni red mora postaviti pitanje odgovornosti pojedinih članova CIK-a.

Formiranje Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH

Novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u potpunosti je moguće imenovati bez Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, jer se izbor novog saziva državne vlade sprovodi isključivo u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Već je izvjesno kako će novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH biti bivši ministar finansija bosanskohercegovačkog entiteta RS Zoran Tegeltija. Predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, koji obnaša i dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, žuri se s imenovanjem novog saziva državne izvršne vlasti, jer na taj način namjerava blokirati NATO integracije BiH.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović već su otvoreno poručili kako nemaju ništa protiv toga da Tegeltija bude imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ali da svoj glas za njegovo imenovanje uslovljavaju jasnom opredjeljenošću nove parlamentarne većine za NATO. Bez Komšićevog i/ili Džaferovićevog glasa ne postoji ni teoretska šansa da se izabere novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH. Sve do imenovanja novog saziva izvršne vlasti Denis Zvizdić ostaje na poziciji državnog premijera u tehničkom mandatu.

U Federaciji BiH situacija je nešto komplikovanija. Naime, da bi se izvršio izbor predsjednika, dva potpredsjednika, premijera i ministara u Vladi FBiH potrebna je saglasnost oba doma Parlamenta FBiH. To znači da bi imenovanje nove vlasti uveliko moglo ovisiti o načinu popune, odnosno vremenu kada će biti popunjen Dom naroda Parlamenta FBiH.

U teoriji postoji mogućnost i da stari saziv Doma naroda Parlamenta FBiH, na čijem čelu se nalazi Lidija Bradara, izvrši imenovanje izvršne vlasti, jer Dom naroda koji je konstituisan u mandatu od 2014. do 2018. godine nastavlja obavljati svoju funkciju sve do izbora novog saziva. Još uvijek nije poznato koje političke stranke će činiti većinu na nivou Federacije BiH.