U Francuskoj će danas biti održan prvi krug predsjedničkih izbora na kojima će se nadmetati 11 kandidata.Јedanaest kandidata, među kojima troje radikalnih ljevičara i samo troje proevropski orijentisanih, boriće se u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj koji se prvi put održavaju dok je u zemlji na snazi vanredno stanje.

Četvoro kandidata predvode trku – desničarka Marin Le Pen, radikalni ljevičar Žan Luk Malešon, konzervativac Fransoa Fijon i nezavisni kandidat Emanuel Makron.

Ukoliko nijedan od njih ne dobije 50 odsto glasova birača, a u Francuskoj se to gotovo nikada ne dešava, dva kandidata ići će u drugi krug 7. maja. Prema predizbornim anketama, to će najvjerovatnije biti Emanuel Makron i Marin le Pen.

“Košmarni scenario”, smatraju analitičari, bio bi duel ekstremne desničarke Marin Le Pen i radikalnog ljevičara Žan Luka Melanšona.

“Le Penova nikada nije bila bliže pobjedi, jer je politička situacija podijelila ljevicu u Francuskoj, a drugačije su i okolnosti na međunarodnoj sceni. Ona sada slobodno može da kaže: Zašto ne Fregzit? Osim toga, teroristička prijetnja sa kojom se suočavamo učinila ju je snažnijom”, istakao je Fransoa Duper, analitičar France-ElectionLe Pen.

Tomas Žunol, takođe politički analitičar France-ElectionLe Pen kaže da Le Penova neće biti izabrana. Ko god uđe u drugi krug izbora sa Le Penovom, kaže, postaće novi predsjednik Francuske.

Liderka ekstremne desnice profitirala je od terorističkih napada u Francuskoj u protekle dvije godine. Ovaj posljednji, koji se dogodio dan uoči predizborne ćutnje, mogao bi joj donijeti i glasove neodlučnih, kojih je prema trenutnim procjenama oko 16 odsto.

“Ljudima je svega dosta. Migranti dolaze u našu zemlju i sve dobiju, a vidimo da ljudi koji su rođeni ovdje umiru od gladi i žive na ulici. Naši ljudi su zaboravljeni”, rekao je Žan Luis iz France-Presidential ElectionEconomy.

Ovogodišnju predsjedničku kampanju, osim najneizvjesnijom, nazivaju i najprljavijom u istoriji Francuske, jer su u prvom planu bili korupcijski skandali kandidata i njihovi privatni životi.

Analitičari tvrde da će se nezadovoljstvo Francuza vladajućim političkim elitima odraziti malom izlasnošću birača i da nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika Amerike ništa nije nemoguće, pa čak ni izbor Marin Le Pen za novu predsjednicu Francuske.

Pravo glasa ima 47 miliona Francuza, a izbore, će uz pojačane mjere bezbjednosti, obezbjeđivati 50.000 policajaca i 7.000 vojnika. U Francuskoj je na snazi vanredno stanje.