“Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju kantonalne skupštine nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec nakon ovjere izbora u skladu sa članom 5.32 ovog zakona”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Centralna izborna komisija (CIK) potvrdila je rezultate predsjedničkih i parlamentarnih izbora 6. novembra 2018. godine nakon čega su počeli teći rokovi za sazivanje sjednica novoizabranih saziva zakonodavnih tijela Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH i kantona.

To znači da će danas isteći zakonski rok do kojeg su morali biti izabrani delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a svu odgovornost za ovakvu situaciju snosi Centralna izborna komisija (CIK) BiH koja ni dva mjeseca nakon održavanja izbora nije uspjela donijeti odluku o načinu izbora delegata u Federalnom parlamentu.

Ovakav način postupanja na najbolji način ilustrira dvostruke aršine članova CIK-a koji tvrde da moraju primijeniti popis iz 2013. godine prilikom definisanja načina izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, jer bi suprotno bilo kršenje Izbornog zakona BiH, dok u isto vrijeme i sami krše Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na rokove.

Centralna izborna komisija BiH posljednji put je razmatrala primjenu člana Izbornog zakona BiH koja se odnosi na popunu delegata u Domu naroda Parlament Federacije BiH 15. novembra 2018. godine. Od tog dana do danas članovi CIK-a nisu raspravljali o popuni Doma naroda PFBiH.

Na sjednici održanoj sredinom novembra CIK je od Federalnog zavoda za statistiku zatražio podatke o popisu iz 1991. godine dok je od stručnih službi CIK-a zatraženo da dostave tabelarne podatke koji se odnose na popis 2013. godine.

Federalni zavod za statistiku još 19. novembra 2018. godine dostavio je CIK-u tražene informacije u kojima je jasno navedeno da samo popis iz 1991. godine može biti korišten kao osnov za raspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH.