“Odgovorna i pametna vlast bi trebala iskoristiti ovaj trenutak i napraviti set mjera i politika, kako bi zadržala one građane koji su planirali ići, ali i pokušati obrnuti tok migracija, da vrati bar dio onih koji su otišli vani, stekli znanje i iskustvo”, kazao je on.

Ipak, nakon što dođe do stabilizacije stanja vezano za pandemiju, kako u BiH, tako i u drugim zemljama, dodaje on, te ukoliko ekonomski oporavak BiH bude sporiji nego što je to očekivano, te ako političari nastave izmišljati probleme i kreirati stalne sukobe, možemo onda u narednim godinama očekivati čak i jači pritisak na iseljavanje iz države.

“Želim da vjerujem da će politika pokazati odgovornost i prepoznati šta su stvarni problemi našeg društva i države i krenuti ih rješavati”, kazao je Hadžić koji u jednoj od svojih prezentacija navodi kako posljednji statistički podaci govore kako u BiH trenutno živi samo 2,7 miliona građana.

On kaže i kako se radna snaga u našoj zemlji u periodu od 2014. do 2018. godine smanjila za 113 hiljada radnika.

Podaci o izdatim prvim dozvolama u EU za naše građane u prošloj godini su porazni. Prema prvim i nepotpunim podacima, izdato je 39.841 dozvola, s tim da treba naglasiti da u ovim podacima nisu uključene izdate dozvole za Njemačku i Švedsku, tako da uključivanjem ovih podataka, biti oboren rekord iz 2018. godine, kada je izdati 55.000 dozvola.

Pandemije koronavirusa i njom nametnuta ograničenja u kratkom roku zaustavila su trend odlazaka, ali ekonomska kriza koja se očekuje na srednji i dugi rok mogla bi dovesti do pravog egzodusa.