“Samo takvim koracima možemo da postavimo odnose za evropski Balkan, demokratski Balkan, koji neće biti ugrožen nacionalizmima, fobijama, okrenutošću samima sebi, već će biti stabilno orijentisan ka zajedničkoj saradnji”, rekao je on na zajedničkoj konferenciji za novinare u Solunu.

Kako je rekao, u ovoj godini donijete su značajne odluke o procesu prijema Srbije i Crne Gore u EU.

“EK je dala perspektivu prijema 2025, ali imali smo i odluku o početku pristupnih pregovora 2019. u ljeto za Albaniju i Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju, pod uslovom da se pozitivno riješi pitanje imena te zemlje. Važno je to reći, neophodan je pozitivan ton”, poručio je Cipras.

Cipras je istakao činjenicu da tri zemlje “balkanske četvorke” – članice EU podržavaju članstvo Srbije u EU.

“Smatramo da je Srbija suštinski član evropske porodice i uskoro će to i postati”, dodao je on.

Ocijenio je da niko nije očekivao da će se toliko toga promeniti na Balkanu za samo godinu dana od uspostavljanja ove inicijative, kao i da će se ona proširiti i na Rumuniju.

“Ali ona će postati institucija koja formira dinamiku, pokreće snage, promoviše zajednički način razmišljanja o balkanskoj saradnji, doprinositi događajima u regionu promovišući regionalnu saradnje u cilju zajedničkog razvoja Balkana”, naglasio je Cipras.

Grčki premijer je podsjetio da je 2014. godine održan ministarski sastanak EU na kojem nije pokrenut dnevni red iz Soluna i da je predsjednik EK Žan Klod Junker tada rekao da u narednih pet godina neće biti perspektive proširenja.

Kancelarka Merkel je nakon toga pokrenula Berlinski proces kako bi održla živom perspektivu povezivanja EU i Balkana, dodao je on.

“Uslijedila je 2015-16. izbeglička kriza, ali i posljedice ekonomske krize koje su posebno imale težak uticaj na Grčku. 2017. je bila teška za regon sa krizama u BJRM i Albaniji. Ove godine, ova inicijativa koincidara sa preokretom kada se radi o negativnim događajima i sada se polako stavra pozitivna dinamika”, ocijenio je Cipras.

Naveo je da je ove godine potpisano više značajnih sporazuma, prije svega istopriski Sporazum iz Prespe, da je Bugarska predsjedavala uspješno EU i da je to na neki način, zahvaljujući njihovom dogovoru, bilo “balkansko predsjedavanje” , da je održan Samit o Zapadnom balkanu u Sofiji, da slijedi samit 16 plus 1 sljedeće nedelje u Bugarskoj i Samit Berlinske incijative u Londonu na kojem će prvi put učestovati i Grčka.

“Godinu dana ranije to je bilo nezmislivo, ali to je realnost- nova perspektiva za cijeliregion. Godinu dana od formiranja incijative došla je stvaralačka godina za Balkan, otvara se novi ciklus još više ispunjen nadom”, naglasio je Cipras.

Naveo je da je paralelno održan i sastanak ministara za infrastukrutu, čime je konkretizovan niz projekata koje želimo da podržimo – pre svega željezničko povezivanje (Solun-Kavala-Aleksandropulis- Burgas-Varna-Ruse).

Posebno je istakao želježničko povezivanje Soluna,Skoplja i Beograda, što, kako kaže, treba da se ubrza.

“Tu je i niz energetskih projekata, a potrebno je i podići nivo grčkih luka i luka na Crnom moru. Naši ministri pripremili su projekat koji se odnosi za jedan transportni prsten, povezivanje četiri balkanske zemlje što daje poseban unaprijeđeni geopolitčki položaj regionu. Balkan je na raskrsnici tri kontinenta i može da ima poseban značaj u narednom periodu”, zaključio je Cipras.