Kako preživjeti jesen? Cijene u Bosni i Hercegovini divljaju, a ekonomisti upozoravaju da je to tek početak. Rekordan iznos sindikalne potrošačke korpe nije upalio alarm vlastima da povuku poteze i građanima barem malo olakšaju život. A život je sve teži. Kada izmire sve obaveze, mnogi stanovnici ove zemlje primorani su preživjeti sa svega tri marke dnevno.
Desetkovan rod kruške, jabuke i šljive doveo je, po ocjeni proizvođača i kupaca, do rekordnih cijena voća u posljednjih desetak godina. Kažu, loša godina, ali i sistemska nebriga za proizvodnju hrane rezultirali su naglim skokom cijena na pijacama i u marketima. Većina proizvođača ove godine ne može govoriti o profitu, nego o pukom preživljavanju.
“Krajnju cijenu će platiti potrošači koji će jednostavno ostati i bez domaćeg i bez kvalitetnog, a što je najbitnije i bez prihvatljivog cjenovnog proizvoda. Dakle, ova godina niko više ne zna kako će se završiti”, upozoravaju proizvođači.Slično kao i jabuke, poskupilo je i ostalo voće i povrće. Poskupilo je i meso, jaja, brašno, i mnoge druge osnovne životne namirnice u Bosni i Hercegovini. Najbolji pokazatelj za to je statistika. Potrošačka korpa prošlog mjeseca bila je čak 450 maraka skuplja u odnosu na mjesec ranije.
Životni standard u Bosni i Hercegovini ne prati rast cijena. Prosječne plate ne mogu pokriti ni polovinu potrošačke korpe. Građani se u svemu tome teško snalaze. Racionalizuju troškove, smanjuju porcije i opet nemaju dovoljno.
“Da li možemo zaista preživjeti, danas jedna četvoročlana porodica u kojoj samo jedna osoba radi, da li može preživjeti sa toliko malo novca? Kada je jedna vekna kruha iznad marku a evo, od te tri marke šta je ono što možemo kupiti”, kaže Murisa Marić iz Udruženja građana “DON” Prijedor.
Globalni oporavak ekonomije dovodi do rasta potražnje, a paradoksalno i do rasta cijena, pojašnjavaju ekonomisti. Rast cijena nafte, ali i transportnih troškova takođe uzrokuju drastična poskupljenja. Zadatak vlasti u ovoj situaciji je, kažu, da zaštiti najranjivije kategorije – penzionere, radnike na minimalcu, nezaposlene i socijalno ugrožene, što uporno propušta da uradi.
“Bilo bi dobro da se vlasti prije svega na entitetskom nivou fokusiraju na ove kategorije i preko sistema robnih rezervi naročito u Federaciji BiH gdje postoje i na kantonalnom nivou, fokusiraju kako bi osigurali niske cijene za osnovne životne namirnice”, smatra ekonomista Admir Čavalić.Poskupljenja će biti još. Ide zima, troškovi života samo će rasti, jer se mora obezbijediti i ogrijev. Mjere koje su entiteti uveli kao zaštitu od negativnih ekonomskih posljedica u doba pandemije ipak su imale nekog efekta. Vlade zato treba da razmisle kako zaštiti građane od nadolazećeg talasa poskupljenja, zaključuju ekonomisti.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
