Centri civilnih inicijativa optužili su vlasti BiH i Republike Srpske da su mogli učiniti više kako bi spriječili katastrofu izazvanu poplavama i kako je sve više dokaza da nisu uradili ništa .
Dobar dio odgovornosti za razmjere nesreće usljed velikih poplava koje su zadesile građane BiH je do dugogodišnjeg nerada vlasti na otklanjanju problema koji su odavno uočeni – ponovili su danas predstavnici Centara civilnih inicijativa (CCI). Ponovljeno je da je vlast trebalo da ulaže u sistem zaštite od poplava, te da spriječe velike posljedice. Glasnogovornica te nevladine organizacije Majda Behrem – Stojanov ukazala je na pres-konferenciji u Banjoj Luci da je CCI već godinama upozoravao da čak ni značajna produktivnost Vlade i Narodne skupštine RS-a (NSRS), kad bismo ih i imali na djelu (a nemamo) ne bi značili ništa bez ispravne fokusiranosti rada na stvarne probleme i potrebe građana. “Kao što odgovorna vlast, u situaciji ograničenih finansijskih potencijala, umjesto u luksuz i privilegije političkog establišmenta ulaže u projekte koji će poboljšati životni standard građana ili im spasiti živote i imovinu od katastrofa, tako se odgovorna vlast, u svom radu, fokusira na mjere koje će njenim građanima olakšati i poboljšati život”, navela je ona. Podsjetila je i da je bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Radivoje Bratić još početkom 2010. upozoravao da je obnova sistema odbrane od poplava daleko najvažniji zadatak za RS i da se taj posao mora završiti najkasnije do kraja 2011., jer, sjevernom dijelu RS-a, koji se nalazi u slivu Save, prijeti realna opasnost od katastrofe nesagledivih razmjera. Njegova procjena bila je da je potrebno 60 miliona eura da se sistem dovede u dobro stanje. Iz CCI-a podsjećaju da se to dešavalo svega nekoliko godina od prodaje Telekoma RS-a za 646 miliona eura (ili milijardu i 290 miliona KM), 11 puta veću sumu od one koja je bila potrebna da se građani RS-a zaštite od katastrofe koja nas je na kraju pogodila. “Vlada nije prepoznala prioritet u vezi s ovim važnim pitanjem i bavila se radom na projektima koji su često izazivali oprečne stavove u javnosti zbog cijene koštanja, kao što je izgradnja autoputa od Gradiške ka Banjoj Luci ili Administrativnog centra Vlade RS-a. S uštedama na izgradnji ovih kapitalnih investicija, Vlada je u značajnoj mjeri mogla izvršiti sanaciju postojećih nasipa i izgraditi i nove sisteme za odbranu od poplava ili drugih elementarnih nepogoda”, istakla je Stojanov. I pored svega što je zadesilo građane usljed poplava, naglasila je, niko u ovoj tragediji ne pokazije namjeru da podnese ostavku, bar “iz moralnih razloga“. “Ni iz lokalne uprave, ni s republičkog nivoa, ni iz JU “Vode Srpske” ili civilne zaštite ni iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva… Učinjeni propusti se ili negiraju ili se za njih optužuju drugi – redovno, politički protivnici. Jedina svijetla tačka, moralna vertikala, su tzv. obični građani koji su pokazanom ljudskošću i brigom za drugog i željom da mu pomognu, probudili nadu u čovjeka. Nadu, koju nam je politika, gotovo ubila”, zaključila je Majda Behrem – Stojanov.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
