Po riječima profesora Envera Mandžića koji stručno nadgleda radove, a prema onom što je do sada utvrđeno, sahat kula se nalazi na vrlo lošem terenu i većoj količini nasipa zbog čega ne čude njeno naginjanje i pukotine u zidu.

“Trenutno se na Starom gradu Ostrožac izvode istražni radovi vezani za sahat-kulu i ti radovi su planirani u jednom sveobuhvatno zadatku od prije nekoliko godina koji je opisao konkretno stanje ovog starog grada. Između ostalog, problem kule je posebno istaknut zato što je došlo do naginjanja kule i da bi spriječili dalje naginjanje treba provesti istražne radove da bi građevinci na osnovu toga uradili neku vrstu sanacije i sprečavanje daljnjeg propadanja”, rekao je Mandžić.

On je istakao da su pukotine na zidu i kuli evidentne, ali da nije poznato koliko su one stare.

“Istražni radovi bi trebali pokazati na čemu to leži. Prema ovom do sada što smo otkrili, tu je dosta nasipa i geografski teren na kojem je kula je dosta loših karakteristika tako da nije čudno što je u jednom trenutku počelo naginjanje. Iako s donje strane vidimo da su graditelji stavili i potporu da bi spriječili kretanje tog zida, ali je očito da to nije bilo dovoljno. S ovim istražnim radnjama trebamo utvrditi šta se tačno dešava i ustanoviti šta treba poduzeti”, objasnio je Mandžić.

Projekat se realizira prema Sporazumu između Grada Cazina i JU Kulturni centar Cazin kojim su definirane obaveze i odgovornosti institucija te udružena sredstva u iznosu od 45.500 KM koja su za ove potrebe osigurana kroz različite projektne aplikacije sa viših nivoa vlasti.

“Za nas je izrazito bitno da smo krenuli u ovaj projekat jer kada prikupimo projektnu dokumentaciju koja će definirati stanje, načine i pristup rekonstrukciji ovog dijela Starog grada Ostrožac, imat ćemo mogućnost razmišljati o ulaganju sredstava, traženju partnera i konačno pristupiti sveobuhvatnoj rekonstrukciji ovog spomenika. Zbog toga je važno da smo ušli u ovaj program i da je učinjen taj prvi neophodni korak ka trajnom rješavanju i očuvanju Starog grada”, kazao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

U narednim danima u okviru ovog projekta će biti provedene i aktivnosti čišćenja bršljena i ostalog rastinja sa zidova dvorca, sahat-kule i pripadajućih bedema u cilju uvida u stepen njihovog oštećenja i planiranja mjera sanacije.

Inače, Mehmedbeg Beširević iz begovske porodice Beširević, koja je oko 300 godina upravljala Ostrošcem, prodao je ostrožački grad grofu Lotharu von Berksu, koji je u razdoblju od 1896. do 1905. bio načelnik Bihaćkog okruga.

Lothar von Berks, vitez malteškog reda, restaurirao je Stari grad Ostrožac i u njemu podigao svoj dvorac, izgrađen u neogotičkom stilu, u koji se, zajedno sa porodicom, nastanio 1902. godine.

Dvorac je bio raskošno uređen: odaje su bile prepune umjetnički izrađenih predmeta: tu su bili saloni za muziciranje i ples, bogata biblioteka, umjetničke slike – portreti članova porodice, spavaonice raznih veličina, hodnici sa lovačkim trofejima, luksuzno pokućstvo i namještaj, kao i brojne druge stvari. Od tog trenutka, Ostrožac je za mnogobrojne znatiželjne promatrače bio kao grad iz bajke.

Stari grad Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija, a dvorac stavljen pod zaštitu države, tadašnje FNRJ.