Zemlje u regiji Zapadnog Balkana već godinama se suočavaju s lošom demografskom slikom, a stručnjaci smatraju da tome najviše doprinosi sveukupni društveni ambijent, visoka nezaposlenost i odlazak velikog broja mladih ljudi u inostranstvo.
Zvanični podaci jasno pokazuju da je negativan prirodni priraštaj [kada broj umrlih nadmašuje broj živorođenih] posebno izražen u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, dok su ostale zemlje u regiji u mnogo boljoj situaciji,.
Iako u manjoj mjeri u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, BiH proteklih pet godina konstantno bilježi negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tokom 2016. godine u zemlji je registrovano ukupno 29.276 živorođene djece, te 35.530 umrlih osoba, čime je negativan prirodni priraštaj iznosio 6.254.
Tokom 2017. godine u BiH je broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio veći za 7.178 osoba, a u 2018. godini za 7.750. BiH je i 2019. imala negativan prirodni priraštaj, odnosno broj umrlih bio je veći za 9.975 u odnosu na broj rođenih.
U 2020. godini zabilježeno je 25.994 živorođene djece i 42.803 umrlih, čime je broj umrlih bio veći za 16.809 u odnosu na broj rođenih, velikim dijelom i zbog utjecaja pandemije korona virusa koja je odnijela brojne živote.
Ostale zemlje u regiji proteklih godina su, u većini slučajeva, bilježili pozitivan prirodni priraštaj, isključujući 2020. godinu kada je pandemija korona virusa značajno utjecala i na demografsku sliku.