SARAJEVO – Prvi rezultati opštih izbora u Bosni i Hercegovini otvorili su različite mogućnosti postizbornih kolicija, ali su političke stranke za sada oprezne u procenama kako bi mogla izgledati nova izvršna vlast. Tačna raspodjela poslaničkih mjesta u državnom i entitetskim parlamentima još nije poznata, jer za to treba sačekati prebrojavanje svih glasačkih listića, uključujući one iz inostranstva koji još pristžu poštom.
Međutim, prvi podaci potvrđuju da će u slučaju bošnjačkih stranaka glavnu riječ voditi Stranka demokratske akcije (SDA), kod hrvatskih će to biti HDZ BiH, dok su kod srpskih za sada pođednaki izgledi da to bude Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, ali i Srpska demokratska stranka (SDS).
U Predstavničkom domu parlamenta BiH, koji broji 42 mjesta, SDA će imati između devet i 11 poslanika, Demokratska fronta (DF) Željka Komšića i Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića mogu računati na po četiri ili pet mjesta, HDZ BiH tri ili najviše četiri, dok će HDZ 1990. imati jednog zastupnika.
Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), koja je u prethodnom sazivu
imala čak osam poslanika, a sada je doživela strmoglavi pad popularnosti, vjerovatno će imati samo tri predstavnika i za sada se čini da među njima neće biti do sada neprikosnovenog lidera te stranke Zlatka Lagumdžije.
Slična sudbina SDP-ovoj zadesila je i Dodikov SNSD, koji je sa osam
mandata spao na za sada sigurna četiri, a na toliko može da računa i SDS koji je i do sada imao toliko zastupnika, navodi agencija Hina i dodaje da se na sličan raspored snaga može računati i u entitetskim parlamentima.
Novi hrvatski član Predsedništva BiH i predsednik HDZ BiH Dragan Čović potvrdio je da je “već obavio neke razgovore” o budućoj vlasti, a Dodik je na pitanje o tome ko mu je poželjan partner u vlasti na državnom nivou odgovorio da je to upravo Čović i njegov HDZ, dok se o favoritima na bošnjačkoj strani nije izjašnjavao.
Iz najjače bošnjačke stranke SDA stižu neodređene izjave o mogućim koalicijama, a njen lider Izetbegović je u izbornoj noći, kada je bilo izvjesno da ta stranka pobjeđuje, rekao da su se oni koji su se u predizbornoj kampanji služili neistinama “sami sebe diskvalifikovali” kao potencijalni partneri u vlasti.
Nikoga nije direktno spomenuo, ali je očigledno da je aludirao na Radončića, koji je uz podršku svojih medija “brutalno napadao Izetbegovića, optužujući ga za lopovluk i korupciju”.
U Komšićevom DF-u, stranci koju su mediji u BiH odmah po proglašenju izbornih rezultata prozvali “najpoželjnijom udavačom”, takođe su suzdržani u komentarisanju mogućih koalicija i poručuju da neće ulaziti u koalicije po svaku cjenu.
Predstavnici političkih srpskih stranaka čekaju konačne rezultate izbora kako bi znali ko će i kako moći da sastavi vlast.
Izjednačena izborna trka SNSD-a i ujedinjene opozicije otvorila je mogućnosti da novu vladu u završnici predvodi SDS, ali i da nijedan blok ne okupi potrebnu većinu, pa da se mora uspostaviti tzv. velika koalicija najjačih stranaka.
Lider SDS-a Mladen Ivanić, čija pobjeda u trci za srpskog člana Predsedništva BiH (uz ulazak DF-a u parlamente) predstavlja najznačajniju promjenu koju su donjeli protekli izbori, kazao je da je još rano za procjene o koalicijama i nije isključio mogućnost da na entitetskom nivou u Srpskoj bude jedna vladajuća koalicija, a na državnom neka sasvim druga. Krajnji rok za objavljivanje konačnih rezultata je 11. novembar.
Na izborima za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH vodi SDA sa osvojenih 226.125 glasova ili 27,84 odsto, podaci su Centralne izborne komisije (CIK) BiH na osnovu prebrojanih glasova sa 82,59 odsto biračkih mjesta.
Prema nezvaničnim, nepotvrđenim i preliminarnim rezultatima CIK-a sa obrađenih 884.662 glasa sa 2.694 od 3.262 biračka mjesta, na drugom mjestu je SBB sa 120.811 glasova ili 14,88 odsto.
Demokratska fronta Željka Komšića osvojila je 105.044 glasa ili 12,93 odsto podrške, koalicija HDZ BiH, HSS, HKDU BiH, HSP “Dr Ante Starčević” i HSP Herceg-Bosne 94.236 glasova ili 11,60 odsto, SDP BiH 83.006 glasova ili 10,22 odsto podrške biračkog tijela.
HDZ 1990 osvojio je 3,89 odsto glasova, Bosanska patriotska stranka 3,66 odsto i Stranka za BiH 3,33 odsto podrške. Ostale stranke nisu prešle izborni prag nakon prebrojanih glasova sa 82,59 posto glasačkih mjesta u Federaciji BiH.
Kandidat Saveza za promjene za srpskog člana Predsjedništva BiH, prema danas objavljenim nezvaničnim i nepotpunim podacima Centralne izborne komisije BiH, ima 1.606 glasova više od kandidata koalicije SNSD-DNS-SP Željke Cvijanović.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno Vijesti
