Bh. političari danas su u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje se održava konferencija o neophodnosti izmjene izbornog zakonodavstva i trendovima u BiH u vezi s odzivom birača, istakli nužnost izmjena izbornog zakonodavstva. “Izmjene smo inicirali u nekoliko navrata. Najbitnije su one koje su vezane za izbor članova Predsjedništva BiH, za Grad Mostar, kao i za odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. To je ogroman posao”, kazao je Feni Bariša Čolak, ministar pravde BiH i delegat HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Poslanik SBB-a u Predstavničkom domu PSBiH Fehim Škaljić mišljenja je da izbori pokazuju da Izborni zakon BiH nije adekvatna potreba savremenog društva, jer ne osigurava političko opredjeljenje da ima veliki broj žena u parlamentima. “U tom dijelu treba da se mijenja, a također trebaju se uvesti dvofazni postupci i kada imamo više kandidata, dvojica s najboljim rezultatima u zadnjem krugu trebaju da idu u drugi krug glasanja da bi se poboljšao legitimitet”, ocijenio je za Fenu Škaljić.
Jedno od otvorenih pitanja u izbornom zakonodavstvu je, istakao je Feni poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Saša Magazinović, izborni prag koji je sada tri posto.
“Mnogi predlažu da se on poveća i da se time izbjegnu situacije, koje danas imamo da praktično mandate dobijaju oni koji kasnije trguju sa njima. Dakle, treba se povećati izborni prag i da se politička scena na neki način uzbilji i očisti od onih političkih ne samo stranaka nego i političkih projekata kojima je cilj da unovče svoje mandate. S druge strane, takav jedan prijedlog ima mnogo izazova koji nosi sa sobom, a otvorena pitanja su šta to znači u smislu konstitutivnosti naroda u FBiH i RS-u”, rekao je Magazinović.
Podsjetio je da je tokom prošlog mandata radila Interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva, koja je sa CIK-om BiH izradila preporuke.
U Bosni i Hercegovini je potrebno uraditi izmjene Izbornog zakona, a najveću poteškoću predstavljaju birački odbori, rekao je danas predsjednik Centralne izborne komisije (CIK BiH) Stjepan Mikić. Prije početaka konferencije “Neophodnost izmjena izbornog zakonodavstva i trendovi u BiH u vezi sa odzivom birača” u Sarajevu, Mikić je naglasio da je izborno zakonodavstvo u BiH, iako je doživjelo nekoliko izmjena i dopuna, komplikovano, te da ga treba pojednostaviti. Nije govorio o izmjenama naglašavajući da će Parlamentarna skupština BiH po preporukama CIK-a formirati interresornu radnu grupu koja će utvrditi šta treba mijenjati i u kom pravcu. “Najveću poteškoću u svim dosadašnjim izborima predstavljali su birački odbori”, rekao je Mikić, dodavši da način na koji su oni do sada formirani i imenovani nije dobar. Centralna izborna komisija BiH je Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH uputila zahtjev da se po hitnoj proceduri ide u izmjene postojećeg Izbornog zakona, kako se bi utvrdila norma kojom bi bilo moguće popuniti klub srpskog naroda u Domu naroda federalnog Parlamenta. Šef Misije OEBS-a u BiH Džonatan Mur istakao je da, iako je ocijenjeno da su izbori 2014. godine efikasno provedeni,Izborni zakon mora biti revidiran. Mur je naglasio da su birački odbori utvrđeni kao najslabija tačka u zbornom sistemu, zbog čega je potrebno uvesti reviziju procesa imenovanja biračkih odbora. Na taj način bi se obezbjedila njihova nezavisnost i popunjenost pojedincima koji posjeduju sposobnost i znanje da obave posao. “Žalosno je što su ovo već drugi izbori koji su održani u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci”, rekao je Mur, dodajući da podržava ideju da bude razmotreno uvođenje mjera povećanja transparentnosti izbornog procesa. Prema Murovim riječima, mjere se odnose na providne glasačke kutije, niže glasačke kabine, organizacione promjene u glavnom centru za brojanje glasova, a mogla bi biti razmotrena i opcija elektronskog glasanja.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
