“O kolektivnom imunitetu govorimo kada neki uzročnik na jednom području uspije inficirati 80 do 90 posto populacije. To područje tada je zaštićeno. Ali ima cijeli niz bolesti koje se ne ponašaju tako. Protiv gripe, a izgleda ni protiv korone, ne možete stvoriti kolektivni imunitet. Kod ljudi koji su infekciju koronom prošli proljetos ne detektiraju se antitijela, ali mislim da su zaštićeniji od ostalih”, kazala je Markotić.

Kazala je da se virusima bavi 30 godina, ali da je ovaj virus zaista neobičan, zbog čega se niti u jednom trenutku nije usudila previše predviđati.

“U jednom trenutku mi se čini ‘da, to bi moglo ići jednim tokom’, onda on napravi nešto sasvim novo, drugo, krene u nekom drugom smjeru kojeg nismo očekivali. Dođemo do nekakve kliničke slike, nekakvog liječenja za koje mislimo da bi moglo djelovati, a onda se odjednom pojave neki dodatni poremećaju da su neki drugi mehanizmi bitni. Ovaj virus nam je u kratkom vremenu zadao jako puno zadataka, jako puno nekakvih novih stvari i nepoznanica. Iznimno je brz i iznimno se dobro snalazi sa svim našim preprekama koje mu pokušavamo postaviti”, navela je Markotić.

Govoreći o koronavirusu u kombinaciji s drugim bolestima, istakla je da će korona okidač koji može dovesti do teže kliničke slike.

“Infektivne bolesti su te koje mogu biti opasnije, s težom kliničkom slikom, kod ljudi koji imaju komorbiditet – hronične bolesti kao što su dijabetes, povišen pritisak, imunološki poremećaji, transplantirani, reumatske bolesti… Takav bolesnik može lakše završiti na respiratoru, u intenzivnoj njezi i onda je teže takvog bolesnika spasiti. To je nešto što vidimo i kod korone i kod svega. Ne možete uvijek 100 posto znati je li u tom trenutku čovjek umro od komplikacije neke njegove hronične bolesti ili je baš korona bila ta. Ne izaziva samo virus direktno infekciju i oštećenje. Imunološki sistem čovjeka reagira na virus, a nekada može prekomjerno reagirati”, zaključila je Markotić, prenosi Index.