“Ne bih to gledao kao veliko takmičenje između država pojedinačno, nego na način da je EU posvetila veću pažnju čitavom regionu u cjelini, što je dobra vijest za sve nas”, mišljenja je Korać.

U prilog evropskoj perspektivi država Zapadnog Balkana, dodao je, ide i činjenica da Bugarska, kao zemlja regiona, predsjedava EU, a nakon nje Austrija i Hrvatska.

Korać je istakao da je u cjelini zadovoljan novim dokumentom EU, ali da ga zabrinjava procjena Unija o stanju demokratije i ekonomskih prilika u državama regije.

“Dosta kritički su se osvrnuli na političku klimu, stanje sloboda ljudskih, stanju u medijima i slično. Bez obzira na to što sve zemlje nisu u istom položaju, to je procjena koja pokazuje da se još mnogo mora raditi. Sve što su naveli uglavnom je tačno, što za nas nije dobro. Mislim čak da su i birali riječi za opis stanja u kojima se države nalaze”, potcrtao je on.

Podsjetio je da je EU kroz Strategiju za Zapadni Balkan eksplicitno rekla da više ne želi da uvozi probleme , poput kiparskog pitanja.

“EU to više neće. To bi, recimo, značilo da bi Srbija i Hrvatska zajedno sa BiH morale raditi na rješenju pitanja granica. EU neće ulaziti u granične sporove”, kazao je Korać.

Osvrnuo se i na procjene o mogućim datumima ulaska država regije u EU.

“Nisu sve države u istom položaju. Za Srbiju i Crnu Goru dat je mogući datum, a smatram da će to izazvati najviše otpora u Crnoj Gori, jer od svih država Zapadnog Balkana koje nisu u EU, upravo je Crna Gora otvorila i zatvorila najviše poglavlja. U tom kontekstu bolja je od Srbije. Nadam se da će iduće godine početi pregovori sa Albanijom, Makedonijom i BiH, što bi bila dobra vijest za sve nas”, zaključio je Korać u razgovoru za Vijesti.ba.