Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić danas je, na zajedničkoj sjednici oba doma državnog parlamenta, kazao da su Vijeće ministara BiH, Vlada Federacije i Vlada RS-a do oktobra 2017. godine realizovali dvije trećine mjera iz Akcionog plana Ekonomske reformske agende.

Napomenuo je da je okvirna dinamika njene realizacije do oktobra 2018. godine.

Odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića, Zvizdić je napomenuo da je, konkretno za Vijeće ministara BiH, od 34 mjere realizovano ukupno 19, a osam mjera se kontinuirano prati

“Ono što je ostalo kao naša obaveza što se tiče nivoa BiH jeste vezano za akcize, za usvajanje zakona o Agenciji za osiguranje depozita, inovirane strategije reforme javne uprave koju ćemo završiti i usvojiti do kraja ove godine i zakona o državnim službenicima. To su naše obaveze”, naveo je predsjedavajući Zvizdić.

Ponovio je da su na kumulativnom nivou BiH realizovane dvije trećine mjera iz Ekonomske reformske agende, „a one su doprinijele ubrzanoj dinamici evropskih integracija, povećanju nivoa sigurnosti i stabilnosti u BiH, rastućih vitalnih ekonomskih parametara, uopšte jačanju međunarodne i unutrašnje saradnje BiH, a to su bili ključni ciljevi Ekonomske reformske agende i drugih mjera“.

“Mehanizam koordinacije fukcioniše”

Zvizdić je danas, odgovarajući na pitanja poslanika i delegata oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, rekao da su do sada su verificirani odgovori na prvih 17 poglavlja Upitnika Evropske komisije, odnosno na oko 1.400 pitanja, a prvih 7.000 stranica već je u fazi prevoda.

“To pokazuje da Mehanizam koordinacije funkcioniše”, rekao je Zvizdić.

Delegat Kluba Srba u Domu naroda Dragutin Rodić (DNS), pored ovog pitanja tražio je da mu se odgovori i da li su usvojeni poslovnici o radu svih radnih tijela unutar Mehanizma koordinacije.

Zvizdić je naveo da su, između ostaloga, usvojeni Poslovnik o radu Kolegija za evropske integracije, odluka o uspostavljanju komisije za evropske integracije te Poslovnik o radu komisije za evropske integracije.

“Usvojena je i odluka o uspostavljanju radnih grupa za evropske integracije, odluka o uspostavljanju radne grupe za političke kriterije, radne grupe za ekonomske kriterije i radne grupe za reformu javne uprave, te liste predsjedavajućih i zamjenika predsjedavajućih radnih grupa i drugi dokumenti”, kazao je Zvizdić.

Potvrdio je da je da su svi posvećeni da promptno odgovore na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a više od 1.000 službenika imenovano je u sve radne grupe, te je održano oko 160 sastanaka.

Trenutno se, kazao je Zvizdić, može govoriti o optimističnim projekcijama, ukoliko ne bi bilo političkih blokada, i to na način da će do kraja ove godine biti pripremljeni odgovori, prevedeni na engleski i upućeni u Brisel.

Evropska perspektiva poticaj za ostanak mladih

Poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal-Vražalica pitala je predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH šta bi izdvojio kao osnovnu aktivnost koju su pokrenuli, inicijativu koju su poduzeli ili rezultat koji su ostvarili, a koji su bili usmjereni ka sprečavanju odlaska stanovništva, iseljavanju iz BiH, odnosno gubljenju osnovnog resursa ove države.

Zvizdić je kazao da je to proces koji se ne dešava samo u našoj zemlji, već u čitavom regionu, pa čak i na prostoru EU.

Napomenuo je da bi odgovor na ovo pitanje morao imati više segmenata, od kojih je naveo nekoliko na kojima Vijeće ministara BiH aktivno radi u ovom mandatu. Istakao je i izazove za koje misli da su važni kako bi se ovo pitanje riješilo u cjelini.

“Prvo, pitanje opšte stabilnosti i opšte sigurnosti u BiH, što je preduslov bio kakvog ekonomskog razvoja, a posebno u onim segmentima koji bi trebali rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta i na takav način vezanje mladih ljudi da svoje profesionalne, porodične intencije vežu za svoju domovinu”, kazao je Zvizdić.

Naveo je da je jasna evropska perspektiva podsticajan segment za ostanak, prije svega mladih ljudi u BiH.

Zvizdić je, takođe, informisao poslanike da je drugi segment na kojem rade NATO perspektiva, odnosno aktivacija MAP-a „što vodi ka dodatnom nivou sigurnosti i stabilizacije prilika u BiH“.

“I konačno, reforme koje provodimo u okviru relizacije Ekonomske reformske agende, a koje su, recimo, dovele do značajnog povećanja izvoza kao ključnog indikatora ekonomskog razvoja BiH, do porasta industrijske proizvodnje, do porasta stranih investicija u prvih pola godine 2017. za 28 posto i do povećanja broja zaposlenih. Juče smo samo za Federaciju čuli podatak da je riječ o više od 30 hiljada novootvorenih radnih mjesta”, kazao je Zvizdić.

Reforma obrazovnog sistema je najvažnija, „to je reforma svih reformi koja čeka BiH, reforma koja mora rezultirati davanjem znanja i vještina mladim ljudima koje su usklađene sa tržištem rada“, kazao je Zvizdić, napominjući da ti, nažalost, sada nije slučaj.

“Pozivam one koji se bore da obrazovanje ostane u njihovoj nadležnosti i ne žele da ga prenesemo na bilo koji viši nivo ili da integrišemo pristup obrazovnom sistemu, da konačno započnu sa reformom sistema obrazovanja kako bi dali znanje i vještine mladim ljudima koje u ovom trenutku treba tržište rada Bosne i Hercegovine”, zaključio je Zvizdić.

Bevanda: Sredstva od klirinškog duga za kapitalne projekte

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZBiH) upitala je koliko je sredstava na raspolaganju od klirinškog duga, na koji način će biti utrošena i kada.

Kako je navela, sa tom tematikom u posljednjih desetak godina svi su upoznat i tražilo se rješenje za to pitanje, te je vođena rasprava oko raspodjele novca između entiteta, ali i oko toga da li će dug biti isplaćen u robama ili novcu.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda potvrdio je da je Bosni i Hercegovini uplaćeno 125 miliona dolara i to u potpunosti u novcu. Sredstva su uplaćena Centralnoj banci, te raspoređena u propisanim postocima, a Bevanda je ponovio da je BiH jedina zemlja koja je uspjela ukupan iznos naplatiti u novcu.

Raspodjela novca urađena je po Zakonu o raspodjeli, namjeni i korištenju finansijskih sredstava dobivenih po sporazumima o pitanjima sukcesije, kojim je utvrđen procent pripadnosti sredstava.

“S tim u vezi za potrebe bh. institucija to je bilo 10 posto, odnosno 12,5 miliona dolara, Federaciji 58 posto ili 72,6 miliona dolara, Republici Srpskoj 29 posto, odnosno 36,2 miliona dolara, te Brčko Distriktu tri posto, odnosno 3,75 miliona dolara”, objasnio je Bevanda.

Odlukama Vijeća ministara, sredstva koja su namijenjena institucijama BiH do sada su raspoređena u iznosu od 16 miliona KM i to isključivo za kapitalne investicije, poput graničnog prijelaza Bratunac – Vukovija, za koji je izdvojeno sedam miliona KM.

Za zgradu Uninon banke u Sarajevu, za smještaj institucija, izdvojeno je četiri miliona KM, a za zgradu preduzeća Zrak u Sarajevu tri miliona KM, za smještaj Agencije za koordinaciju policijskih tijela.

“Za zgradu u Mostaru za smještaj SIPA-e jedan milion KM i za zgradu u Istočnom Sarajevu jedan milion. Ostalo je neraspoređeno 4,6 miliona KM i opredjeljenje je da ova sredstava budu isključivo namjenski trošena za kapitalne investicije”, zaključio je Bevanda.

Energetski sektor, naoružavanje susjednih zemalja…

Poslanica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević postavila je pitanje ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirku Šaroviću u vezi sa procesom usklađivanja zakonodavstva BiH sa Trećim energetskim paketom u elektroenergetskom i gasnom sektoru.

Šarović je objasnio je da je BiH od 2015. godine u fazi prilagođavanja zakonodavstva u oblasti energetike, zbog čega je održano 11 ministarskih sastanaka sa resornim ministrima iz Republike Srpske i Federacije BiH, radi usaglašavanja Zakona o regulatoru električne energije, prirodnog gasa, prenosu i tržištu električne energije u BiH.

Taj zakon nije usklađen s Trećim energetskim paketom i drugim zakonskim rješenjem koji se odnosi na zakon o uspostavi operatora prenosnog sistema. Kada se radi o električnoj energiji tekst zakona je prilagođen dogovorenim rješenjima. To se, prije svega, odnosi na budući model operatora.

“Nakon što entiteti daju svoj stav o zakonskim rješenjima, ona bi se trebala naći u parlamentu BiH, a poslije usvajanja tih zakona BiH bi bila skinuta s liste zemalja pod sankcijama Energetske zajednice”, kazao je Šarović.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović zatražio je od Ministarstva odbrane odgovor na pitanje o nepoštovanju i kršenju Sporazuma o regionalnoj saradnji (Anexa I Dejtonskog mirovnog sporazuma), navodeći primjer Srbije i Hrvatske, a posebno u smislu naoružavanja susjednih država.

Podsjetio je da je smisao tog aneksa da se ne urušava balans, za koji Bećirović sada tvrdi da je narušen, smatrajući da je u regionu  u toku utrka u naoružanju gdje se kupuju avioni, helikopteri i borbena vozila, dok se u isto vrijeme Oružane snage BiH nastoji oslabiti.

“Šta je učinjeno da se ukaže na taj opasni debalans, odnosno da BiH zaštiti svoje interese?, upitao je Bećirović.

Zamjenik ministrice odbrane Boris Jerinić rekao je da nije došlo do kršenja tog aneksa Sporazuma, jer nijedna država potpisnica sporazuma nije dosegla propisani gornji limit.

Podsjetio je da je Dejtonski sporazum utvrdio gornji limit (koji ne mora biti postignut) u pet kategorija naoružanja koji se odnose na borbene tenkove, artiljeriju kalibra većeg od 75 milimetara, oklopna borbena vozila, borbene avione i jurišne helikoptere.

“BiH posjeduje 79,3 posto limita u borbenim tenkovima, Crna Gora ih nema, dok Hrvatska ima 57,1 posto i Srbija 49,89 posto. Kada su u pitanju oklopna vozila BiH ima 80 posto, Crna Gora 12,5, Hrvatska 64,12 i Srbija 71,5 posto. BiH ima 91,7 posto limita topova, Crna Gora 35 posto, Hrvatska 92,33, a Srbija 64,71 posto”, istakao je Jerinić.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju borbena avijacija, BiH je dostigla 30,7 posto, Crna Gora 33,3, Hrvatska 19,35, a Srbija 53,15 posto. U kategoriji jurišnih helikoptera BiH ima 33,33 posto, Crna Gora 85, Hrvatska 80,9 i Srbija 65,2 posto dozvoljenog limita.

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut izrazio je nezadovoljstvo zbog toga što ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, koji ne prisustvuje današnjoj sjednici, nije pripremio odgovor na njegovo pitanje u vezi, kako je kazao, nepoštovanja ljudskih prava ambasadorke Mirsade Čolaković.

Arnaut je ocijenio da se prema njoj postupalo krajnje nefer nakon predaje zahtjeva za reviziju presude u slučaju BiH protiv Republike Srbije Međunarodnom sudu pravde u Haagu, kada je Čolaković obavljala dužnost ambasadorice u Holandiji.

O izgradnji Koridora 5-C, kapitalnim projektima…

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul postavio je pitanje ministru prometa i komunikacija BiH Ismiru Juski u vezi, kako je naveo, zastoja u izgradnji pojedinih dionica na Koridoru 5-C, konkretno dionice Počitelj-Zvirovići.

Jusko je kazao da navedeni projekat nije u direktnoj nadležnosti ovog ministarstva, ali da su kontaktirali kolege s federalnog nivoa i Javnog preduzeća „Autoceste“ te da prenosi njihov odgovor.

Po njegovim riječima, uprava JP „Autoceste“ formirala je Komisiju za evaluaciju ponuda za izgradnju poddionice Počitelj-Zvirovići, okončan je evaluacijski izvještaj i proslijeđen banci na odlučivanje.

Nakon toga, dodao je on, Uprava donosi odluku o dodjeli tendera i tada sve informacije vezane za njegovu evaluaciju postaju javne i dostupne zainteresovanim stranama. Ista pravila vrijede za tender i za odabir usluga nadzora na izgradnji spomenute poddionice, koji je u toku.

“Kada su u pitanju kreditna sredstva Evropske investicijske banke (EIB), ugovor o finansiranju ne predviđa nikakav oblik zateznih kamata ni naknada za neiskorištena sredstva”, kazao je Jusko.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Salko Sokolović pitao je koje se aktivnosti planiraju poduzeti na uspostavljanju kvalitetnijeg procesa upravljanja višegodišnjim, kapitalnim projektima, s ciljem unapređenja procesa korištenja odobrenih sredstava i smanjenja negativnih efekata na javna sredstva.

Ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda odgovorio je da je to ministarstvo pripremilo i dostavilo informaciju o realizovanju svih višegodišnjih projekata u institucijama BiH Vijeću ministara BiH koje je informaciju usvojilo i donijelo nekoliko zaključaka.

Naveo je da je Vijeće ministara BiH zadužilo institucije BiH koje realizuju višegodišnje projekte da u roku od 30 dana od usvajanja informacije za Vijeće ministara BiH pripreme detaljne izvještaje o realizovanju višegodišnjih projekata koji će sadržavati sve relevantne podatke, a posebno razloge kašnjenja, kao i prijedloge mjera za ubrzanje njihovog realizovanja.

Takođe je zadužilo Ministarstvo finansija i trezora da nakon realizovanja ovog zaključka pripremi instrukciju o višegodišnjim projektima.

Krešić: Novi zakon predviđa redovne kontrole zdravstvenog stanja policijskih službenika

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sifet Podžić postavio je delegatsko pitanje da li Ministarstvo sigurnosti BiH namjerava i kada uraditi izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima i definisati i tačno propisati obavezne redovne i vanredne ljekarske preglede za policijske službenike?

Obrazlažući svoje pitanje, kazao je kako smo svjedoci, pogotovo u posljednje vrijeme, da sve više policijskih službenika sigurnosnih agencija čine samoubistva, ubistva i nasilja raznih oblika, a uzrok toga su razni oblici bolesti stečenih u službi, jer su izloženi velikom riziku od stresa i odgovornosti u poslu koji obavljaju.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić odgovorio je da to ministarstvo vodi aktivnosti na izradi novog zakona o policijskim službenicima i „ovaj detalj je predviđen u tom zakonu, da policijski službenici imaju obavezu, ili će imati kad bude usvojen zakon o policijskim službenicima, na sistematske preglede jednom godišnje i na vanredne sistematske preglede“.

“Taj detalj bi se trebao razraditi kroz pravilnike agencija za provođenje zakona na razini BiH. Neke od agencija su svojim pravilnikom predviđale mogućnost vanrednih sistematskih pregleda, neke druge nisu. Danas imamo činjenicu da samo na početku, prilikom stupanja u policijsku agenciju, kod prijema se obavi liječnički pregled”, kazao je Krešić, dodajući da je to malo i nedovoljno.

Stanje sigurnosti u BiH, javna zaduženost zemlje

Delegat Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Martin Raguž (HDZ 1990) zatražio je danas ocjenu sigurnosne situacije u BiH.

“S obzirom na učestale, vrlo često suprotstavljene ocjene i interpretacije stanja sigurnosti, kao i glavnih sigurnosnih prijetnji, a koje dolaze iz različitih izvora, čak i od najodgovornijih subjekata u BiH i šire, važno je dobiti jasan odgovor na ovo pitanje”, kazao je Raguža.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić podvukao je da su nadležne institucije identifikovale sigurnosne izazove i prijetnje i podijelile ih na globalne, regionalne i unutrašnje, koje mogu utjecati na sigurnosno stanje unutar BiH, ali da je stanje sigurnosti u zemlji zadovoljavajuće.

Ključni izazovi su terorističke prijetnje, kao i izbjeglička kriza, dok će prioritet agencija za provođenje zakona biti usmjeren na borbu protiv privrednog kriminala i korupcije, te na pitanje organizovanog kriminala, ali i pitanje ekstremizama koji mogu ugroziti teritorijalni integritet, rekao je Krešić.

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) u Predstavničkom domu PSBiH Mirsad Isaković zatražio je podatke o stanju javne zaduženosti i o stanju neangažovanih sredstava po odobrenim projektima od kreditora.

Upozorio je na sve češće izjave ekonomskih analitičara o velikoj zaduženosti BiH, te je iznio podatak da je dug BiH 26 posto u odnosu na bruto društveni proizvod (BDP), budžet institucija BiH za ovu godinu je 950 miliona KM, dok su dospjeli anuiteti po kreditima iznose milijardu i 50 miliona KM.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda potvrdio je da je stanje javne zaduženosti 11.708.000.000 KM, od čega je vanjski dug veći od osam milijardi KM, a unutrašnji 3,6 milijarde KM, dok je ugovorenih vanjskih kredita 14,2 milijardi KM.

Dodao je da je od toga angažovano 11 milijardi KM, 2,9 milijardi KM raspoloživo je za angažovanje u skladu s realizacijom odobrenih projekta utvrđenom dinamikom pravnih povlačenja ugovorenih kredita.

“Ovi iznosi uključuju ugovorene iznose vanjskog državnog duga, kao i vanjskog duga entiteta i Brčko distrikta. Kod većine kredita ugovorena dinamika povlačenja sredstava podrazumijeva raspon od nekoliko godina, te se ova sredstva ne mogu posmatrati kao neangažovani iznos sredstava”, rekao je Bevanda.

U okviru obaveza koje se plaćaju po osnovu kreditnih zaduženja plaćaju se troškovi i za nepovučena sredstava, ugrađeni u standardne uslove poslovanje kreditora kao što su OPEK Fond, MMF, IBRD, EBRD, komercijalne banke. Po ovom osnovu je od 1. januara do 30. juna 2017. godine plaćeno 631.207 KM.

Informacija o stanju javne zaduženosti uskoro bi se trebala naći u parlamentarnoj proceduri, a u njoj su detaljno sadržani svi podaci o angažovanim i neangažovanim kreditima i drugim pitanjima iz ove oblasti.