Vlasti u Hrvatskoj računaju na podršku kako hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića tako i zastupnika njegove stranke HDZ-a BiH u Parlamentu BiH kod izgradnje mosta kopno-Pelješac.
Izjave hrvatskih zvaničnika svode se na priču da se izgradnji protive samo predstavnici Bošnjaka, prije svih iz SDA te da o ovom pitanju BiH nikad nije iznijela zvanični stav kao država.
Hrvatska računa na Čovića, a on na Dodika
Sudeći prema tim izjavama, vlasti u Hrvatskoj na čijem čelu je HDZ-ov premijer Andrej Plenković i (bivša) HDZ-ovka, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović računaju ne samo na podršku HDZ-a BiH, čiji su zastupnici i delegati već poslali pismo podrške izgradnji Pelješkog mosta, već i srpskih stranaka, najprije Čovićevog strateškog partnera, predsjednika SNSD-a i RS-a Milorada Dodika.
Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, danas zastupnik u Saboru RH i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač osim što je u izjavama za tamošnje medije ocijenio da “se do sad niko nije oglasio kad je riječ o državi BiH” te da “smo do sad imali samo izjave čelnika jedne od stranaka u BiH, konkretno gospodina Izetbegovića i SDA“, pozvao se i na izjave “predstavnika jedne druge velike bošnjačke stranke SBB gospodina (Damira) Arnauta u Slobodnoj Dalmaciji prije nekoliko dana”.
Pri tome je naglasio da se u službenoj politici BiH pitaju i Hrvati i Srbi, a ne samo Bošnjaci “s kojima Hrvatska želi imati prijateljske odnose”, a onda je dodao i da “nije riječ samo o hrvatskom projektu, nego je to i projekt Evropske unije”.
Istovremeno je Kovačevim tezama stigla podrška i iz BiH od člana Predsjedništva BiH i šefa HDZ-a Dragana Čovića. Čović je u intervjuu “svom” Večernjem listu naglasio da “Dodik već dugi niz godina u kontinuitetu pokazuje visok stepen partnerskog poštivanja i ispunjavanja preuzetih dogovora, kao i razumijevanja za poziciju Hrvata” te da “upravo to priželjkuje i očekuje od vodećih bošnjačkih političara, osobito gospodina Bakira Izetbegovića kao najodgovornijeg u tom lancu”. I Čović je naglasio da protivljenje izgradnji Pelješkog mosta “nije stav države BiH”, da je “samo jedna stranka – post factum, iznijela određene zadrške”, te da se radi o “pokušajima da se u našem Neumu ponovo aktualiziraju teme kao što su izgradnja luke, skladište ukapljenog plina i željeznice”.
Dodao je i da “to neće proći jer se radi se o bezuspješnoj, od prije dobro poznatoj inicijativi, jednog dijela krajnje nacionalističkih probošnjačkih strategija da se od jednog ekološki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza naše domovine na more, napravi nešto sasvim drugo”.
– Isto tako moramo biti svjesni kako je RH članica EU-a i taj projekt nije samo nacionalni projekt RH, već strateški regionalni projekt EU-a. Politička odluka o ovom projektu nije samo bilateralna odluka koja podrazumijeva izjašnjavanje nadležnih državnih institucija obiju zemalja, već i EU-a koja na neki način polaže pravo na taj prostor i uživa neku vrstu suvereniteta – kazao je Čović za Večernjak.
Iz ove izjave je više nego jasno da su stavovi HDZ-a koji drži vlast u Hrvatskoj i HDZ-a BiH koji drži dio vlasti, uključujući i “trećinu” u Predsjedništvu BiH koje je zaduženo za vođenje vanjske politike – usaglašeni.
Čović je u nastavku odgovora oko izgradnje Pelješkog mosta naveo i da “uvaženi zahtjevi i bh. strane i struke oko tehničkih specifikacija” te dodao da “ponovno otvaranje ovog pitanja od SDA BiH, pogotovo u formi tvrdog političkog uvjetovanja kakvo smo mogli čuti ovih dana, “ne samo da neće riješiti problem u korist BiH, već može samo naškoditi njenom evropskom putu”.
Oglasio se i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je kazao da se o Pelješkom mostu razgovaralo na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Sarajevu početkom jula.
– Ako bilo što treba pojasniti, sve ćemo pojasniti našim susjedima, međutim tehničke karakteristike mosta su takve da one omogućavaju neškodljiv prolaz svim vrstama plovila koja bi mogla ići prema moru – kazao je Plenković i naglasio da ne očekuje međunarodni spor u vezi s Pelješkim mostom za koji je ocijenio da će biti izgrađen “negdje do 2020. ili 2021. godine”.
Zapravo, nikad niko nije ni sumnjao da će zvaničnici HDZ-a BiH podržati svaki potez Hrvatske. U posljednje vrijeme je to samo potvrđeno pa i kroz najsvježiji primjer povećanja naknada za fitosanitarni pregled voća i povrća na granicama.
I dok se, recimo, pred izbore 2014. mogao čuti i neki glas od njih kad se vodila borba za dobijanje dozvola za izvoz ljubuškog krompira u EU (i Hrvatsku), u zadnjih skoro mjesec dana, kad se za izvoz tog krompira u Hrvatsku za spomenutu naknadu naplaćivalo oko 500 maraka, zvaničnici HDZ-a BiH su šutjeli.
Recimo, dok je SDS-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović okupljao ministre iz regije u Sarajevu i po cijele dane se “svađao” sa hrvatskim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, postavlja se pitanje šta je radio Šarovićev zamjenik Mato Franjičević iz HDZ-a BiH.
Stav Predsjedništva BiH iz 2007. i 2009.
Druga priča je to što službeni Zagreb i Čović možda i ne znaju, ali prije da se prave nevješti kad navode da “ne postoji zvanični stav države BiH”.
– Predsjedništvo BiH je na 11. sjednici Međudržavnog vijeća za saradnju između BiH i Republike Hrvatske, održanoj 3. marta 2007. godine, iznijelo zvanični stav povodom izgradnje mosta Komarna-Pelješac, u kojem je naglašeno da je BiH protiv izgradnje mosta do rješavanje otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske granične crte između dvije države, koji je ponovljen tokom posjete premijera Republike Hrvatske Ive Sanadera BiH 29. marta 2007. godine – navodi se u zaključku Predsjedništva BiH koji je 17. oktobra potpisao tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
– Predsjedništvo BiH smatra da planiranu gradnju mosta “Kopno – Pelješac” od strane Republike Hrvatske treba riješiti na način koji će prvo razgraničiti teritorijalna mora BiH i Republike Hrvatske, kako bi se utvrdilo da li planirani most prelazi teritorijalno more BiH te koji će na kraju osigurati pravo BiH na nesmetan pristup između svog teritorijalnog mora i otvorenog mora – navodi se u pismu tadašnjeg srpskog člana predsjedništva Nebojše Radmanovića, poslanom 27. aprila 2009. na ruke tadašnjeg predsjednika i premijera Hrvatske Stjepana Mesića i Ive Sanadera.
Zvaničnici RH ignoriraju ova dva zvanična dokumenta Predsjedništva BiH. Šef HDZ-a BiH uz to ignorira i Komšića, budući da on kao nekadašnji SDP-ovac, danas lider DF-a, za njega “nije legitimni Hrvat jer je izabran glasovima Bošnjaka” pa je tako i glas Komšića u Predsjedništvu BiH za Čovića otprilike drugi bošnjački glas.
Ostaje samo nepoznanica šta je glas SNSD-ovca Radmanovića koji, istina, i nije u najboljim odnosima s Čovićevim “strateškim partnerom” Dodikom koji možda nije tad znao za ova zvanična pisma Hrvatskoj.
Što se tiče morske granice i izgradnje mosta Vladimir Đuro Degan, profesor emiratus Sveučilišta u Rijeci te nekadašnji dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu koji je stručnjak za međunarodno pravo, za Vijesti.ba je jasno kazao da, prema njegovome mišljenju, gradnja mosta ne ugrožava suverenost BiH, da je bilo potrebno ratificirati sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999. o granicama, da ne bi bilo teško sklopiti poseban sporazum u vezi s prolaskom brodova ispod Pelješkog mosta na putu u Neum i iz Neuma i da BiH treba dopustiti gradnju mosta, ali ako se poštuju standardi (visina mosta i raspon između stupova).
– U dijelovima mora poput ovoga važi načelo “neškodljivoga prolaska” svih vrsta brodova i pod svim zastavama. “Neškodljivi prolazak” primjenjuje se na dijelovima teritorijalnog mora, a “sloboda plovidbe” vrijedi za otvoreno more. Danas nemamo prostora otvorenog mora ni u cijelom Mediteranu, uključujući Jadransko more, ni u Crnom ili Baltičkom moru. Režim “otvorenog mora” važi samo za neke okeane, ali ne i za sve njihove dijelove – kazao je Degan koji smatra da bi se “propisi za koridor koje je Slovenija ‘navodno’ dobila na Sjevernom Jadranu mogli primijeniti i na plovidbu do luke Neum i iz nje”.
– U koridoru su potvrđena prava Slovenije i drugih zemalja na prolaz, prelijetanje i polaganje cjevovoda. U svim drugim pitanjima prava Hrvatske su neokrnjena – dodao je Degan.
Ucjenjuju Srbiju, zašto ne bi i BiH
I dok Degan ističe da “sve to treba činiti ‘bona fide'” čini se da dva HDZ-a, sudeći po izjavama Kovača i Čovića, i ne žele da se sve završi “u dobroj volji” između dvije zemlje. I Kovač i Čović tvrde da je Pelješki most “projekt Evropske unije” koja, istina, daje 85 posto novca ili 357 miliona, od potrebnih 420 miliona eura bez PDV-a.
Čović je otišao korak dalje kazavši da “politička odluka o ovom projektu nije samo bilateralna odluka koja podrazumijeva izjašnjavanje nadležnih državnih institucija obiju zemalja, već i EU-a koja na neki način polaže pravo na taj prostor i uživa neku vrstu suvereniteta” kao i da bi “ponovno otvaranje ovog pitanja od SDA… moglo naškoditi njenom evropskom putu”.
Tako “tehničko” pitanje oko slobode prolaza u i iz Neuma, visine mosta i razgraničenja, postaje “političko pitanje” u koje će se sigurno uključiti i Brisel. Pravo pitanje je hoće li zvanični Zagreb njime ucjenjivati BiH, baš kao što je Slovenija ucjenjivala Hrvatsku prilikom ulaska u NATO i EU kad je Hrvatska morala pristati na arbitražu u Piranskom zaljevu/Savudrijskoj vali.
Slovenija je arbitražom, iz koje se Hrvatska kasnije jednostrano povukla, dobila slobodan prolaz do otvorenog mora. Ovdje je situacija donekle drugačija. Hrvatska bi se ponovo protivila arbitraži oko granice, dok bi BiH to kao pretendentu na članstvo odgovaralo. Međutim, Hrvatska bi, iako je ranije tvrdila da neće biti kao Slovenija, mogla od BiH tražiti novi “zvanični papir” da može graditi most kopno-Pelješac u zamjenu za hrvatsko odobravanje čak i početka pregovora BiH o članstvu u EU, uprkos inzistiranju hrvatskih političara da budu “nositelji europskih vrijednosti”.
Više puta su su blokirali Srbiju da otvori pregovore s EU-om u poglavlju 26 koje se tiče obrazovanje kad je Zagreb inzistirao na posebnim udžbenicima za osnovne i srednje škole namijenjenim pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji i ukidanje nadležnosti za ratne zločine izvan Srbije. Pelješki most je Zagrebu važniji od prava Hrvata izvan Hrvatske tako da bi to moglo biti tek početak, a nastavak bi bio sporazum o granici, izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH (u korist HDZ-a BiH), odricanje od dijela bh. imovine u Hrvatskoj, novi ugovor o korištenju Buškog i drugih jezera…
Isto tako je pitanje kako će se po tim pitanjima postaviti predstavnici Hrvata u BiH. Recimo, po pitanju naknade za korištenje vode iz Buškog jezera za hidroelektrane u Hrvatskoj Hrvati Tomislavgrada i Livna, gdje je na vlasti HDZ BiH, rijetko kad dobiju i dva miliona, a trebali bi najmanje 30 miliona maraka.
A prije nešto više od godinu dana su organizirali svečani prijem u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu u povodu podnošenja formalnog zahtjeva Bosne i Hercegovine za članstvo u EU na kojem su domaćini bili Kovač, Plenković, Čović i eurozastupnica Dubravka Šuica, inače Dubrovčanka…
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
