– Sjedinjene Države snažno podržavaju temeljne slobode, uključujući i slobodu okupljanja i govora, jer je to iznimno važno za građane svake države, uključujući i moju, kao i Bosnu i Hercegovinu. Građani i njihovi izabrani predstavnici, kada koriste ove slobode, trebaju to raditi na način koji nije opstruktivan, koji ne potkopava pomirenje, međusobno razumijevanje, saradnju…

Vjerujemo da je važno da izabrani lideri i vladini zvaničnici, kada organiziraju neki skup, prihvate i odgovornost za taj čin. Oni moraju imati na umu da im je zadatak da promoviraju, a ne potkopavaju pomirenje među narodima, da doprinose boljem razumijevanje među ljidma, te da praktično rade na izgradnji bolje budućnosti, a ne stvaraju podjele, mržnju, diskriminaciju, ili ljude i ideje koje nisu u skladu s evropskim vrijednostima, koje su u suprotnosti s željom ljudi BiH da budu bliže Evropskoj uniji i njenim institucijama – kaže u interjuu za „Dnevni avaz“ zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD Brajan Hojt Ji (Bryan Hoyt Yee).

Evropske vrijednosti

A koncert je u suprotnosti s tim vrijednostima?

– Nisam upoznat sa svim detaljima tog događaja. Snažno podržavam izjavu Vijeća za provedbu mira (PIC).

Ono što nas brine nije ni bilo kakav koncert ili oni koji na tome nastupaju. I u mojim SAD imamo neke umjetnike, muzičke izvođače koji su jako kontraverzni i šta god ja ili moja vlada mislila o njima, oni imaju pravo iznijeti svoj stav. Ali, posebno izabrani zvaničnici, odgovorni su za poštivanja osnovnih ljudskih sloboda.

Biznismeni, menadžeri koncerata… možda to i ne moraju, mada svaki građanin mora poštivati prava i slobode drugih i drugačijih, ali političari imaju posebnu odgovornost, posebno oni koji su izabrani i na pozicijama su vlasti. Još je veća odgovornost na onima koji kažu da su opredijeljeni da BiH približe evropskim standardima i EU.

Njihova je uloga krucijalna, kako u stvarima koje podržavaju i promoviraju, tako i u stvarima gdje su protiv nečega. Ako su ti događaji protivni demokratskim standardima, evropskim vrijednostima, temeljima na kojima počiva svaka država u Evropi, to ne pomaže, ne donosi dobro bilo kojoj državi koja želi približavanje EU.

Građani žele sigurniju, stabilniju i naprednu BiH. Ne žele svađe, podjele, krize…

Dakle, mi s našim partnerima koji žele dobro BiH, vrlo pažljivo pratimo ne samo ovaj događaj o kojem govorimo, već i ostale aktivnosti i gledamo posebno kako se odgovorni ponašaju.

Jeste li se sreli, onda, s ljudima o kojima govorite i razgovarali s njima o koncertu?

– Nisam, nažalost. Ovdje sam bio kratko. No, ambasada SAD radi i nije nikakva tajna šta mi mislimo o tom koncertu u Mostaru. Izabrani zvaničnici i čelnici ove države dobro znaju šta mislimo.

Dva entiteta

Imamo već neko vrijeme proces oživljavanja ideje stvaranja „trećeg entiteta“. Šta je Vaš stav po tom pitanju?

– Politika SAD je konzistentna. Bez obzira da li su na vlasti u mojoj državi republikanci ili demokrate, naša politika prema BiH i Balkanu se nije mijenjala. Podrška SAD dejtonskoj viziji BiH, kao jedne, jedinstvene i suverene države čije su granice definirane i nepromjenjive, u kojoj su dva entiteta i žive tri konstitutivna naroda i pripadnici ostalih, neupitna je.

Politički lideri i izabrani zvaničnici dužni su podržavati Ustav BiH, njene zakone i da rade prema realizaciji cilja zvanilne politike ove države – ulazak u EU, NATO, da postanu privlačnije mjesto za strane i domaće investicije,da imaju konkurentniju ekonomiju…

Sve to zahtijeva političku stabilnost i jasan smjer i cilj prema kojem država ide.

Svi oni koji rade protiv Dejtona, protiv Ustava BiH, ili osnovnih demokratskih postulata koji podrazumijevaju da nema promjena granica, da nema kršenja zakona, ne pomažu ovoj zemlji da se kreće u smjeru koji građani BiH žele.

Mi ćemo nastaviti ohrabrivati lidere da rade sve što mogu, da se fokusiraju na reforme koje će doprinijeti prosperitetnijoj i stabilnoj BiH.

Dakle, nema trećeg entiteta?

– Mi smo bili, ostali i nastavit ćemo biti za BiH kao jednu i jedinstvenu, suverenu državu u kojoj postoje dva entiteta.

Rekli ste da se politika SAD u odnosu prema BiH i Balkan ne mijenja, bez obzira na to ko je na vlasti u vašoj zemlji. Ipak, čujemo da će promjena biti i da će staru administraciju i njenu politiku zamijeniti nova. Hoće li biti promjena američke politike prema Balkanu i BiH?

– Naša politika je konzistentna već dugo godina jer se temelji na američkim interesima u ovom regionu. A on je da cijeli Balkan bude stabilan, da u njemu nema sukoba, već sve veće aradnje i integriranja, gdje raste ekonomski napredak, gdje imamo jake napore država i regiona protiv rterrizma, korupcije, organiziranog kriminala i zato podržavamo cilj BiH da bude više intergirana s ostatkom Evrope. Što je bolje integrirana, posebno s EU, to je bolje i za BiH i za region i za cijelu Evropu.

Stoga, ne očekujem da bi moglo doći do bilo kakve značajnije promjene naše politike prema Balkanu i BiH.

Malo prije nego sam otputovao iz Vašingtona, imali smo ceremoniju gdje smo pozdravili ulazak Crne Gore u NATO. To je znak da SAD ostaju opredjeljene ne samo prema NATO-u, već i zapadnom Balkanu i njegovoj sigurnosti, kao i principu da sve zemlje imaju pravo određivati svoj kurs, svoje sigurnostne artanžmane. I nikakva treća zemlja ne može imati pravo veta.

Vjerujem da je i to jaka potvrda da je politika SAD – jak,  stabilan,  miran i napredan zapadni Balkan.

To jako zavisi od situacije u BiH. Nedavno ste sankcionirali Milorada Dodika. On, međutim i dalje zagovara secesiju, referendum o nezavisnosti… Šta ćete uraditi ako se on odluči na odvajanje od BiH?

– Sankcije koje ste naveli imaju za cilj da obeshrabre pojedince i stranke od toga da potkopavaju ili opstruiraju Dejton. SAD kao garant Dejtona i partner BiH ozbiljno shvata svoju zadaću. Podržavamo snažno institucije i vlasti BiH u naporima da se Dejton dalje provodi, da država jača. Jako podržavamo pravosuđe, zakonodavna i tijela izvršne vlasti i njihove napore da ispune svoje zadatke, u skladu s Ustavom BiH.

Kada im je to onemogućeno, kada politički lider opsturira odluku Ustavnog suda, krši zakone, prkosi volji međunarodne zajednice i potkopava Dejton, onda odgovorne države, kao garanti tog mirovnog sporazuma, moraju pomoći institucijama BiH da takve pozovu na odgovornost.

Sankcije koje koristimo ne primjenjuju se brzopleto, nesmotreno ni često. To je nešto što shvatamo ozbiljno jer sankcije imaju veoma ozbiljne posljedice.

Dakle, jako smo oprezni kada posežemo za tim instrumentom, ali smo isto tako jako oprezni kada se one ukidaju. Ni to se ne radi tek tako.

Sankcije ne smatramo rješenjem za sve. Ali jesu potrebne da bi se pomoglo institucijama vaše zemlje da se osobe koje krše zakone ili Ustav pozovu na odgovornost.

Također, podsjetnik su i da SAD svoje obaveze uzimaju vrlo ozbiljno. Nećemo dopustiti pojedincima ili strankama, organizacijama… da destabilizirtaju BiH i stvarju dublje podjele i nestabilnosti, kao i tenzije među narodima. To nije dobro ni za BiH, ali ni za region.

Svaka nestabilnost ovdje kosi se s interesima SAD, a naš je zadatak da taj interes zaštitimo.

Šta ćete uraditi ako Dodik krene u secesiju?

– Diplomate nikada ne odgovaraju na hipotetička pitanja. Ali, odlučni smo da BiH kao suverena država koja ide prema Evropi i većim integracijama, posebno EU, ali i NATO-u, ako država odluči ići i u tom smjeru, uspije u tome. Nećemo dopustiti pojedincima ili nekim strankma, da potkopavaju aktivnosti koje poduzimaju vlasti BiH, međunarodna zajednica i mi u njoj. Poduzet ćemo uvijek potrebne mjere kako bi se to osujetilo.

Ne želim nagađati šta bi se moglo desiti, ali hoću jasno da kažem: spremni smo i u stanju da našu politiku podupremo ne samo riječima, već i akcijama! I mislim da smo to i pokazali.

Postoje i neke špekulacije da bi se SDS mogao skinuti s sankcija SAD. Je li to tačno? 

– Već sam rekao, ne namećemo, ali ni ne ukidamo sankcije tek tako. Ne želim ići u detalje jer se radi o pravnoj materiji u kojoj je Stejt department jedan od aktera.

Postoji proces skidanja osoba s liste sankcija. On se provodi redovno. Poštivanje Dejtona jedan je od kriterija, kao i aktivnosti da li se pomaže BiH da ostvari zacrtane ciljeve, koliko se učestvuje u što većoj stabilizaciji države, njenoj boljoj funkcionalnosti, boljoj saradnji s međunarodnom zajednicom…

I? SDS ostaje pod sankcijama ili joj se one ukidaju?

– Oni koji su na listi sankcioniranih tamo su s razlogom. Kada se razmatra da li se kazna treba ukinuti, analiziraju se razlozi zašto je neko kažnjen. Ako je osoba ili stranka i dalje rizik po Dejton, po BiH, onda su mnogo manje šanse da će se sankcije ukinuti.

Promatramo šta kažnjeni sada radi ili ne radi…

Dobro… Visoki predstavnik je upozorio da je pravosuđe u BiH u raljama političara, te da političari koji zloupotrebljavaju tužilaštva i sudove najčešće prolaze nekažnjeno. Kako gledate na taj stav?

– Pričali smo na PIC-u i o izazovima s kojima se BiH suočava. Razmatrali smo i problem slabe vladavine prava, rasprostranjene korupcije, razlozima zašto se firme boje zbog stanja u segmentu vladavine zakona jer time ulaze u rizike da bi eventualni poslovni nesporazumi mogli biti efikasno i u skladu s zakonom riješeni.

Govorili smo o potrebi da se jača segment vadavine zakona, ukljuvčiv pravosuđe. Mi, ako i EU i ostali, pomažemo da jača vladavina zakona, tako što jačamo institucije, ulogu profesionalnih tužilaca i sudija. Bitan detalj koji tu nedostaje je opredijeljenost svih koji su uključeni, kako iz pravosuđa, tako i od izabranih zvaničlnika da se stvori okruženje u kojem pobjeđuje vladavina zakona. To je odgovornost svih u BiH koji su na pozicijama i svi oni moraju dati više!

Ono što brine je da građani BiH nemaju velikog povjerenja u pravosudne institucije ove zemlje, kao ni poslovna zajednica, potencijalni investitori…

Ima investitora i iz SAD koji ulažu u BiH i drago mi je zbog toga. Volio bih, međutim da ih je više i da se više investira u BiH.

Ova zemlja ima toliko potencijala, ali je tako malo investicija. U odnosu na zemlje u okruženju, investicija je, također, puno manje.

Korumpiranost, mala stopa inveticija, stanje u sudstvima i tužilaštvima i odnos i povjerenje građana prema tim institucijama pokazuje da se još jako puno mora raditi u ovoj oblasti kako bi se stanje popravilo.

Ne očekujemo da će BiH sama sve to uraditi, pomoći ćemo i dalje. Ali je bitno da izabrani zvaničnici, posebno oni koji rade na izboru i imenovanju sudija i tužilaca, svoj posao urade na najbolji mogući način. Oni moraju provesti zakone i osigurati da korupcija ne prolazi nekažnjeno.

Žao mi je da moram reći da u mnogim slučajevima korupcija ipak prolazi nekažnjeno.