Delegacija Bosne i Hercegovine predala je jučer aplikaciju za reviziju presude BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. O njoj će najprije odlučivati registar suda koji provjerava činjenice i rokove.
Nakon predpostupka zasjeda Vijeće suda koja odlučuje o dopustivosti revizije presude. Eksperti kažu da je riječ o procesu koji može trajati najmanje godinu dana. Podnošenje samog zahtjeva za reviziju već je izazvalo duboku političku krizu u Bosni i Hercegovini iz koje se makar za sada ne vidi izlaz.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ni jučer nije uspjelo da nađe zajednički jezik. Vanredna sjednica koju je zakazao predsjedavajući Mladen Ivanić je prekinuta nakon što je član Predsjedništva Bakir Izetbegović odbio da se izjasni o stavu te institucije povodom podnošenja revizije presude.
Odvojene konferencije za novinare održali su i jedan i drugi i opet pokazali da spremnosti za dogovor i kompromis nema kod kolektivnog šefa države. Ivanić kaže da je riječ o vaninstitucionalnom djelovanju koje je izazvalo duboku političku krizu u državi. Izetbegović, s druge strane, tvrdi da optužiti njega za izazivanje političke krize u zemlji znači zamijeniti teze.
U Sarajevu je jučer povodom predaje zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije zasijedalo i Vijeće za implementaciju mira (PIC). Vanrednu sjednicu ovog međunarodnog tijela inicirao je ruski ambassador u Sarajevu Petar Ivancov. Nakon sastanka kratko je novinarima rekao da su članice PIC-a naglasile zabrinutost trenutnim stanjem u BiH, što će biti i napisano u zajedničkoj izjavi.
“Svako od nas vidi ovu izjavu drugačije, ali mi smo odlučili da je zajednička izjava važnija od nacionalnih stavova. Htjeli smo da ona bude kratka i da odražava stanje u Bosni i Hercegovini. Izražena je zabrinutost tekućim stanjem u Bosni i Hercegovini i negativnim okolnositma koje bi mogle uticati na funkcionisanje institucija vlasti u BIH. Pozvali smo predstavnike vlasti da ne donose jednostrane odluke i da se djeluje na osnovu kompromisa i dijaloga”, objasnio je ruski amabsador u BIH.
Na pitanje da li je bilo različitih mišljenja među članicama Vijeća za implementaciju mira Ivancov je odgovorio da je ambasador Turske bio suzdržan od jednog paragrafa u zajedničkoj izjavi i objasnio da je riječ o “paragrafu u kojem se govori o zabrinutosti o tekućem stanju u državi”.
Vijeću za implementaciju mira su pisali članovi Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja Pokret Majke enklave Srebrenice i Žepe. Oni smatraju da je Rusija, koja je inicirala današnji sastanak, ponovo potvrdila da je protiv međunarodnog poretka koji žrtvama osigurava pravo na pravdu. Od ostalih ambasadora tražili su da podrže pravo žrtava da istinu traže pred Međunarodnim sudom pravde.
Munira Subašić predsjednica Udruženja majke enklave Srebrenica i Žepa kaže da očekuju da žrtve ne hodaju bez zadovoljene pravde.
“Bez povjerenja nema ni pomirenja, kako ćemo ići dalje ako nismo raščistili sa prošlošću”, pita se ona.
Edin Ramulić iz Prijedora, aktivista i dugogodišnji radnik na pitanjima tranzicijske pravde ne vjeruje da revizijia presude protiv Srbije može zadovoljiti žrtve u BiH. Ramulić je bio zatočenik u prijedroskim logorima, u ratu su mu ubijeni otac i brat. On vjeruje da je predaja zahtjeva za reviziju trebala da se desi mnogo ranije, a da je sada riječ o političkim igrama.
“Mi smo svjedoci jedne predstave koja je bila i za 9. januar, a i sada. Znači to je samo jedna predstava, a prave stvari se dešavaju iza zatvorenih vrata političara. Ono što je nama ostalo je da se bavimo onim što nam je ‘bačeno kao kost’. I nažalost bavimo se na najgori mogući način, proizvela se opet jedna strahovita netrpeljivost i nacionalna podjeljenost”, dodaje Ramulić.
Analitičari ocjenjuju da je priča oko predaje zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije izazvala duboku krizu u zemlji, naročito jer se događa nakon održanog referenduma o Danu RS, te sve glasnijih zahtjeva za stvaranje trećeg entiteta. Srećko Latal navodi dvije ključne greške.
“Način na koji je proces aplikacije proveden, koji očigledno ne samo da nije uključio ne samo širi dio bošnjačkog bloka, nego je u potpunosti isključio i političke i građanske predstavnike i Srba i Hrvata u BiH. S druge strane politički predstavnici iz republike Srpske su reagovali puno jače i puno tvrđe nego političari iz Srbije”, objašnjava Latal.
Ukoliko Međunarodni sud pravde u Hagu danas zaprimi aplikaciju BiH za revizijom presude registar suda provjerava određene činjenice i rokove, zatim šalje drugoj strani, odnosno Srbiji, da se izjasni o tom zahtjevu. Vremenski rok za to nije određen, a Sud daje ad hoc rok, između tri i šest mjeseci.
Moguć je i odgovor BiH. Nakon tog predpostupka zasjeda Vijeće suda koja će odlučiti o dopustivosti revizije presude na zahtjev BiH. Pravni stručnjaci kažu da ovo može biti višegodišnji proces.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
