Kolumbijska vlada potpisat će danas izmijenjeni mirovni sporazum sa pobunjeničkom grupom FARC, nakon što je prethodni odbijen na referendumu održanom prošlog mjeseca.

Predsjednik Juan Manuel Santos i vođa Kolumbijskih revolucionarnih oružanih snaga (FARC) Rodrigo Londono trebalo bi da potpišu sporazum u zgradi pozorišta Colon u Bogoti.

Očekuje se da će plan potom potvrditi Parlament Kolumbije u kojem većinu ima vladajuća koalicija desnog centra Nacionalno jedinstvo.

Santos i Londono već su jednom potpisali mirovni sporazum u Kartageni 26. septembra, ali on nikada nije primijenjen jer su ga birači odbacili na referendumu 2. oktobra.

“Kolumbijska opozicija odbacila je u ponedjeljak novi mirovni sporazum, jer vlada nije prihvatila dvije bitne promjene”, rekao je bivši predsjednik Alvaro Uribe, protivnik pregovora s gerilom.

Opozicioni predstavnici rekli su da bi se, ako se neki njihovi zahtjevi ne uključe u novi sporazum, koji je predstavljen kao konačan i nepromjenjiv, radilo tek o “jednostavnom retuširanju sporazuma koji su građani odbacili”.

Među tim su zahtjevima zabrana političkog angažmana odgovornih za zločine dok služe kaznu, isključivanje krijumčarenja droge iz paketa političkih delikata koji uživaju amnestiju te neuvrštavanje sporazuma u ustav.

FARC i kolumbijska vlada uporno su se sastajali ne bi li spasili mirovni plan o kojem se pregovaralo četiri godine i koji su birači neočekivano odbacili na referendumu početkom oktobra.

Kolumbijci su iznenadili odbacivši na referendumu prijedlog povijesnog mirovnog sporazuma koji su vlada i pobunjenici potpisali 26. septembra, premda je većina anketa predviđala veliku pobjedu pristaša mirovnog sporazuma.

Tijesan rezultat s 50,21 posto glasova protiv prema 49,78 posto za, uz slabu izlaznost od 62 posto pokazuje da je Kolumbija podijeljena u vezi s načinom na koji treba zaustaviti najstariji oružani sukob na sjevernoj polutci.

Bio je to veliki udarac za predsjednika Santosa, dobitnika Nobelove nagrade za mir zbog tog istorijskog sporazuma.

Ugovor potpisan između FARC-a, najstarije gerile na američkom kontinentu, koja je nastala 1964. godine od seljačke pobune, koja još ima gotovo 6.000 boraca, predviđao je razoružanje i demobilizaciju u idućih šest mjeseci te preobrazbu FARC-a u legalan politički pokret.

U zamršenom kolumbijskom oružanom sukobu tokom desetljeća je sudjelovalo više grupa krajnje ljevice, paravojne milicije krajnje desnice i oružane snage. U njemu je poginulo više od 260.000 ljudi, 45.000 je nestalo, a 6,9 miliona ljudi je raseljeno.