Odlazeći predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama uručio je u Bijeloj kući Predsjedničke medalje slobode, najviša civilna odlikovanja u Sjedinjenim Državama, koja se dodjeljuju pojedincima koji su značajno doprinijeli nacionalnim interesima, miru u svijetu te kulturnim i drugim javnim ili privatnim poduhvatima.

Obama je posljednji put tokom svog drugog predsjedničkog mandata dijelio odličja. Ovoga puta, ovo veliko priznanje dobila je 21 osoba.

Obama je, inače, rekorder po broju dodijeljenih predsjedničkih medalja slobode sa 114. Iza njega su predsjednici Regan i Clinton s po 86 dodijeljenih počasti.

Ovogodišnji dobitnici medalje su košarkaši Kareem Abdul-Jabbar i Michael Jordan, filantropi Bill i Melinda Gates, glumci Robert De Niro, Tom Hanks, Robert Redford i Cicely Tyson, muzičari Diana Ross i Bruce Springsteen, aktivistica Elouise Cobell, komičarka Ellen DeGeneres, fizičar Richard Garwin, arhitekt Frank Gehry, matematičarka Margaret H. Hamilton, kompjuterska programerka Grace Hopper, umjetnica Maya Lin, producent emisije Saturday Night Live Lorne Michaels, predsjednik koledža Miami Dade Eduardo Padron, radijski spiker Vin Scully i političar Newt Minow.

“Svako od njih me dirnuo na snažan i osoban način. Sve su ovo ljudi koji su mi pomogli da budem čovjek kakav sam danas, a da toga nisu ni svjesni,” kazao je Obama.

Predsjednička medalja slobode ustanovljena je 1963. godine za vrijeme mandata Johna F. Kennedyja te je zamijenila Medalju slobode koju je 1945. godine ustanovio predsjednik Truman, kako bi odao počast civilima koji su služili tokom Drugog svjetskog rata.

Umanjene kazne 79 zatvorenika

Obama je skratio zatvorske kazne 79 zatvorenika, osuđenih za krivična dela povezana sa drogom. Odlukom o skraćenju kazne obuhvaćeni su uglavnom osuđenici za nenasilna krivična djela povezana sa drogom, ali su među njima i izvršioci oružanih pljački i zločina u vezi sa narkoticima.

Obama je tokom dva predsjednička mandata skratio kazne za preko 1.000 osuđenika, više nego 11 prethodnih američkih predsjednika zajedno.

Skraćivanje kazni dio je Obamine reforme američkog pravosuđa, koju je obrazložio potrebom da se smanji broj ljudi koji izdržavaju duge ili doživotne zatvorske kazne za krivična djela povezana sa drogom.

Obama je naveo da pretrpani zatvori opterećuju poreske obveznike, pri tom ne doprinoseći poboljšanju bezbjednosti građana.