Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Federica Mogherini danas je govoreći na konferenciji u Evropskom parlamentu u Bruxellesu naglasila kako se Bosna i Hercegovina, prije svega, mora okrenuti zahtjevima svojih građana, a tek onda Evropskoj uniji (EU).
Mogherini je tokom uvodnog obraćanja na konferenciji povodom 20. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma kazala kako je BiH tokom dvije decenije postigla veliki napredak, ali i kako mnogo toga za uraditi tek predstoji.
“Ukoliko pogledamo unazad, vidimo da se dosta toga promijenilo nabolje, 20 godina nakon Daytona vrijeme je da gledamo u budućnost, da gledamo prema Evropskoj uniji. Ako pogledamo 20 godina unazad, vidimo da je Dayton završio rat koji je bio najkrvaviji u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. On je ozvaničio početak rekonstrukcije zemlje sa svim onim što je garancija sigurnosti i stabilnosti BiH već dvije decenije. Dayton ne može biti vječan i on nije namijenjen da bude vječan”, kazala je Mogherini.
Zahvalivši se na prisustvu članovima Predsjedništva BiH, Mogherini je pohvalila njihov zajednički rad u korist građana što je rezultiralo i dobrim odnosom EU prema BiH.
“Ako pogledamo godinu iz nas, politička percepcija u EU prema BiH je veoma drugačija od one koju vidimo danas. To je, vjerujem, zasluga zajedničkog rada i liderstva. Ne treba nam iscrtavanje novih podjela u Evropi baziranih na nacionalnosti ili religiji. Vaša historija nam pokazuje koliko opasno to može biti. Naša tamna vremena su bila vremena sukoba. Naša evropska kultura je bazirana na otvorenosti, a ne na segregaciji. Ono što trebamo uraditi jeste izgradnja novog prostora kooperacije gdje će prava svih biti prepoznata. Ovo važi za BiH kao i za cijelu Evropu”, kazala je Mogherini.
Prema njenim riječima, nema ničeg lošeg u namjeri da se sačuva nacionalni identitet unutar zemlje, jer upravo jak identitet stvara osjećaj otvorenosti ka drugima.
“Zemlja je ta koja je problem, ono kada je naš identitet slab, kada se bojimo drugih i kada smo zatvoreni prema drugima. Dakle, nema ništa loše u očuvanju tog identiteta sve dok taj nacionalni diskurs ne postane put za preusmjeravanje javnog mišljenja od pravih problema”, napomenula je Mogherini.
Podsjetila je kako je BiH prethodne godine postigla dosta toga u cilju približavanja Evropskoj uniji. Kako je istakla, svi nivoi vlasti u BiH prihvatili su obavezujuće socio-ekonomske reforme koje su ključ stabilnosti i prosperiteta zemlje.
“Trenutno BiH razmatra moguću aplikaciju za članstvo u EU, to je napredak sam po sebi. To nije obećanje samo EU već vašim građanima. Uvijek ću u svojim mislima i srcu imati riječi mladih ljudi, većinom žena, koje sam upoznala u Sarajevu, oni se nadaju da će BiH biti u EU”, rekal je Mogherini.
Kazala je kako će danas tokom konferencije sa članovima Predsjedništva BiH razgovarati o konkretnim koracima koje će BiH poduzeti u narednom periodu u pogledu evropskih integracija. S tim u vezi, najavila je i svoj skori dolazak u BiH.
“Planiram se vratiti ubrzo u Sarajevo, to će biti treći put kako bismo nastavili razgovore. Vjerujem kako je budućnost BiH i svih zemalja zapadnog Blakana u EU, to nikad neću prestati govoriti sve dok se to ne desi. Dvadeset godina poslije – dogovornost je vaša i samo vaša”, poručila je Mogherini.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je danas u Briselu da se Dejtonski mirovni sporazum može mijenjati korak po korak u skladu sa evropskim standardima i uvažavajući međunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode.
Izetbegović je na koferenciji pod nazivom “Evropska budućnost BiH – 20 godina nakon Dejtonskog-pariskog mirovnog sporazuma” rekao da je u kontekstu promjena Dejtona bolje govoriti o evoluciji i postepenom prihvatanju promjena i nužnim kompromisima.
Prema njegovom mišljenju, o novom ustavu BiH mogli bi da se dogovore tek neki budući politički lideri i to nakon što BiH određeno vrijeme provede u EU i završi se proces pomirenja i ako za tako nešto imali podršku birača.
On smatra da je jedan od problema BiH i činjenica da ima 13 vlada, kao i 14 zakonodavnih tijela. Kaže da bi neki od smjerova u kojima bi mogle ići buduće promjene i smanjivanje broja kantona u FBiH, pri čemu bi se moglo raditi na stvaranju tri ili četiri “megakantona”.
U popravkama Dejtona i otklanjanaju diskriminacije, mišljenja je on, glavnu ulogu imaće Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava, prenose federalni mediji.
Na konferenciji u Briselu, između ostalih, učestvuju i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Јohanes Han, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini i drugi visoki zvaničnici.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
