Uprkos činjenici da u Bosni i Hercegovini živi 51 posto žena i 49 posto muškaraca, podaci o učešću žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti su poražavajući. Prema posljednjim istraživanjima, od 68 kantonalnih ministara samo je osam žena, a učešće žena u zakonodavnoj vlasti ne prelazi 20 posto.
Od ukupnog broja diplomiranih studenata svake godine je preko 60 posto studentica, a ako se ovakav trend nastavi do 2017. godine broj žena i muškaraca doktoranata bit će identičan.
Unutar političkih stranaka, broj žena je relativno visok i kreće se od 33 posto naviše, uključujući i mjesta odlučivanja unutar stranaka. Međutim, ostaje neistraženo koliko su žene, koje su politički aktivne, imale priliku steći političko iskustvo za koje se u strankama smatra da je neophodno imati kako bi bile predložene za mjesta odlučivanja.
Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i i članica parlamentarne Komsije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Maja Gasal-Vražalica kazala je za Klix.ba kako je u unutarstranačkim strukturama potrebno istrajati u zalaganju za ravnopravnu zastupljenost oba spola.
“Naprimjer, kada se u određenoj općinskoj organizaciji predlažu kandidati/kinje za liste za općinske ili lokalne izbore, koje se onda dostavljaju kantonalnom odboru na razmatranje, neophodno je zatražiti evidenciju članstva u tom kantonu, te na osnovu zastupljenosti spola odrediti da li će za tu listu biti kandidirana nositeljica ili nositelj liste, odnosno da li je u tom kantonu manje zastupljen muški ili ženski spol”, smatra Gasal-Vražalica.
Ona dodaje da smo u BiH pristali na to da se manja zastupljenost ženskog spola u upravljačkim stukturama u državi reflektuje na sve organizacije unutar stranaka i to u smislu da njihove kolege muškarci odmah po principu automatizma kažu da su žene manje zastupljen spol, te da im može pripasti samo drugo, peto ili osmo mjesto na listi, dok su za njih primarno rezervisana mjesta nositelja liste.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
