U govoru na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović rekao je kako Bosna i Hercegovina dijeli nastojanja modernog svijeta za sveukupni napredak i život u miru.
On je rekao kako su prije šest dana, svjetski lideri okupljeni na ovom istom mjestu udahnuli život novoj viziji pravednog i održivog svijeta, bez siromaštva, straha i ugnjetavanja.
“Složili smo se da su nam sva postignuća prošlih desetljeća, čak i uz sve naše pogreške i promašaje, dala dovoljno čvrste temelje na kojima je provedba Agende 2030 realnost, i nikako utopija”, ustvrdio je Čović na početku izlaganja pred UN-om.
Čović ističe odlučnost i zajedništvo koje su članice UN-a pokazale kreiranjem i usvajanjem Agende, a što ima posebnu vrijednost u godini u kojoj se obilježava 70-ta obljetnica postojanja Organizacije koja je okupila, male i velike, i “koja nikada nije prestala biti mjestom prema kojem gledamo onda kad ponestane nade”.
Čović je ustvrdio kako je danas mnogo izazova i sve je teže predvidjeti posljedice njihovog neefikasnog rješavanja. Kriza u Siriji do jučer je, kako je rekao Čović, bila kriza u zemlji i regiji Bliskog istoka. Od prije par dana, izbjeglička i migrantska kriza sirijskih ljudi došla je na granice BiH, te je podsjetila kako su događaji negdje, u drugoj regiji i događaji na sopstvenim granicama usko isprepleteni i neodvojivi u današnjem globalnom okruženju.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH posebno ističe broj izbjeglih i raseljenih osoba koje, bježeći od razaranja i smrti, napuštaju svoja ognjišta i traže sigurno utočište, te ističe kako se njihov broj povećava iz sata u sat. Valovi izbjeglica za većinu zemalja u koje dolaze predstavljaju puno veći teret nego što su ga u stanju podnijeti. Pri tome, nesreća nevinih žrtava, pogotovo i neoprostivo – djece, pred pojedine države ali i cjelokupnu međunarodnu zajednicu postavlja tešku odgovornost, te ujedno testira granice ljudske solidarnosti i empatije. Istovremeno nas upozorava i da je neophodno naći urgentna i efikasna rješenja.
“Veoma smo zabrinuti pogoršanjem razarajućeg sukoba u Siriji koji dodatno destabilizira cijelu regiju, i predstavlja najozbiljniju prijetnju za međunarodni mir i sigurnost. Bosna i Hercegovina najoštrije osuđuje neizreciva stradanja i torturu kojima je izložen sirijski narod. U tom smislu podržavamo napore Generalnog tajnika, UN-a i šire međunarodne zajednice za pronalaženje političkog i mirnog rješenja za Siriju. Smatramo da je od suštinskog značaja da politička tranzicija u Siriji bude vođena u skladu sa Ženevskim kominikeom”, rekao je Čović u govoru na Generalnoj skupštini UN-a.
On je dodao da BiH pažljivo prati i situaciju u Jemenu, te da dijeli ogromnu zabrinutost zbog političke destabilizacije zemlje i pogoršanja tamošnje sigurnosne i humanitarne situacije koja je u toj zemlji već poprimila nepodnošljive razmjere.
“Pozivamo sve strane da utvrde način mirnog rješavanja svih otvorenih pitanja s ciljem uspostave trajnog mira, te da neodložno dopuste prolaz humanitarne pomoći za ugroženo civilno stanovništvo. Pri tome sigurnost humanitarnog osoblja i osoblja Ujedinjenih naroda mora biti zajamčena”, rekao je Čović.
“Što se tiče stanja u Ukrajini, nadamo se da će se strane u sukobu pridržavati Mirovnog sporazuma postignutog u Minsku, kao temelja za iznalaženje trajnog rješenja”, potcrtao je prvi čovjek BH Predsjedništva.
Čović se u govoru dotakao i problema terorizma, koji je uz nasilni ekstremizam, bez ikakve sumnje, najozbiljniji od svih izazova sa kojima se danas suočava savremeni svijet. Ideologija koju karakterizira apsolutno nepoštivanje života ozbiljno potkopava temeljne civilizacijske vrijednosti i postignuća.
“BiH pruža potporu punom ostvarivanju Strategije Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma kao i aktivnostima Komiteta za borbu protiv terorizma, čije dosadašnje aktivnosti već daju rezultate na jačanju međudržavne suradnje i podizanju spremnosti pojedinih država članica u toj oblasti”, rekao je Čović.
Podsjetio je da je BiH članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a koju predvode SAD i koja je uspostavljena 2014. godine, te se svrstala u grupu zemalja koje pružaju materijalnu pomoć Vladi Iraka u ovoj borbi.
“Kao predsjedateljica Vijeća Europe, naša zemlja je vodila aktivnosti Vijeća Europe i akcije poduzete u borbi protiv terorizma, osobito u pogledu jačanja pravnog okvira u skladu s odredbama rezolucije Vijeća sigurnosti 2178 (2014). Značajan korak naprijed u borbi protiv terorizma je usvajanje Dodatnog protokola Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, od strane Odbora ministara Vijeća Europe. Želim iskoristiti ovu prigodu i naglasiti važnost Člana 7. Dodatnog protokola, koji predviđa razmjenu informacija i određivanje točke žarišta od strane svake države, 24 sata, 7 dana u tjednu”, rekao je Čović danas u Njujorku.
Čović je danas pozdravio izuzetno važan dogovor o iranskom nuklearnom programu, te podsjetio da BiH podržava sve aktivnosti i mirovne inicijative usmjerene ka prevenciji konflikata, te daje aktivan doprinos kolektivnoj sigurnosti na globalnom planu. Sudjelovanjem u UN mirovnim misijama u Južnom Sudanu, na Kipru, u Somaliji, Afganistanu, Kongu, Maliju na najizravniji način doprinosi održanju i izgradnji svjetskog mira.
Predsjedavajući Predsjedništva je govorio i o ravnopravnosti u društvu, posebno žena.
“U mojoj zemlji, stupanj jednakosti u određenim pravima žena i djevojčica je na visokoj razini već desetljećima. Razlog tomu je da smo oduvijek vjerovali kako je upravo žena stub obitelji na lokalnoj razini i nositelj razvoja jednog društva, a danas smo uvjereni kako je žena glavni čimbenik pomirenja nakon događaja kroz koje je prošla moja zemlja”, rekao je Čović.
“Zato ćemo još energičnije nastaviti ulagati napore u daljnje unapređenje položaja žena, prvenstveno kao najboljeg načina da zaliječimo naše društvo, popravimo što je slomljeno, ojačamo stup obitelji, te osiguramo njen daljnji razvoj, na temeljima pune jednakosti”.
Dragan Čović je podsjetio prisutne da je prije 20 godina BiH dobila dugo željeni mir, te da danas intenzivno radi na provedbi reformske agende koja će unaprijediti socijalne i ekonomske prilike, te vladavinu prava u našoj zemlji.
“Naš sljedeći korak je podnošenje zahtjeva za članstvo i sticanje kandidatskog statusa u EU. Istovremeno ulažemo napore u izgradnju pravičnijeg društva, društva jednakosti i ravnopravnosti. U Bosni i Hercegovini, uvjeravam Vas, vlada vrlo jako uvjerenje da svojim iskustvima i lekcijama naučenim u našoj prošlosti možemo i moramo ponuditi veći doprinos rješavanju mnogih izazova, kako na regionalnoj tako i na međunarodnoj razini”, rekao je Dragan Čović.
Čović je rekao kako je Bosna i Hercegovina složena, višenacionalna država i upravo zbog toga postoji saznanje o važnosti zaštite svih individualnih i kolektivnih prava i dovođenja u međusobno suglasje, u skladu sa relevantnim međunarodnim normama iz oblasti ljudskih prava.
Čović je govorio i o ublažavanju efekta staklene bašte, te kako BiH ulaže nade u Konferenciju o klimatskim promjenama UN-a, koja će biti održana u Parizu u decembru.
“Pridružujemo se pozivu strankama Konvencije da udvostruče svoje napore kako bi se postigao zakonski obvezujući univerzalni Sporazum o klimatskim promjenama”, rekao je Čović.
“Svima nam je jasno da će se Ujedinjeni narodi morati mijenjati kako bi i dalje bili u stanju odgovoriti na naše, sve kompleksnije, upite i očekivanja. Ova obljetnica stoga je i ujedno i prigoda za slavlje, za kritično sagledavanje ali i reafirmaciju vrijednosti sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda. Bosna i Hercegovina ostaje u potpunosti predana najznačajnijim idealima slobode, dostojanstva i ekonomskog razvoja za svako živo biće na Planeti, kako na vanjskom tako i na unutarnjem planu”, rekao je na kraju izlaganja pred Generalnom skupštinom UN-a predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana
