FBiH se nalazi u pat poziciji i svako moguće ili nemoguće rješenje će ponovo proizvesti istu situaciju za šest mjeseci. Jedini ozbiljni izlaz je promjena Izbornog zakona i vanredni izbori, kazao je Žarko Papić, politički analitičar za bh. novinsku agenciju Patria.
On smatra da je za ovakvo stanje u FBiH najodgovornija Stranka demokratske akcije (SDA) i da je pokušaj uvođenja malih stranaka (BPS, SBiH, A-sda) bio pogrešan potez.
”Na taj način replicirala se Alijansa iz 2000-ih godina. Ogroman broj stranaka u vlasti značio bi da tu nikad ne bi bilo sloge. Uostalom to je puklo nakon sedmicu ili dvije” – kazao je Papić.
S druge strane, Papić smatra da je teško očekivati ulazak SBB-a u vlast u ovakvoj trenutnoj situaciji.
Papić je na pitanje o poziciji Demokratske fronte u FBiH kazao da su „nepromišljeno ušli u koaliciju sa HDZ-om i SDA i da se nije snašla“.
”Znalo se s kim se hvata u kolo. To su stranke koje su navikle da se ponašaju kao interesne organizacije i nije im do programa stalo ni najmanje” – kazao je Papić.
On je podsjetio i na predizborni program SDA koja je u prve dvije godine mandata predvidjela smanivanje javne potrošnje za između 15 i 20 posto.
”Kako je sastavljena vlada više o tome ni riječi nema. Nema smanjenja javne potrošnje jer to znači da se ugrožavaju oni koje su oni zapošljavali. Partijski vojnici i glasači i onda bi to značilo da dovode u pitanje buduće rezultate na izborima” – istakao je Papić.
Dodao je i da je za DF pitanje ko je ovih zadnjih godinu dana de facto vodio stranku.
”Da li Željko Komšić o kome mislim dobro ili Emir Suljagić i Reuf Bajrović o kojima ne mislim tako. Mislim da je DF u nekoj vrsti raskoraka’ – kaže Papić.
Govoreći o situaciji koja je u Vladi FBiH prisutna od podnošenja ostavki DF-ovih ministara, Papić smatra da je poseban problem u sektoru socijalne zaštite.
”Mi godinu dana ne znamo imamo li ministra za socijalnu politiku i rad. Izabran je ministar, podnio je ostavku, predsjednik FBiH ne prihvata tu ostavku, ne ide na sjednice vlade, dolazi u kancelariju. U svim ovim dokumentima koji su potpisani od Reformske agende pa do Sporazuma o rastu i zapošljavanju, socijalni sektor je istaknut i to s jedne strane šta treba rezati, s druge šta treba reformisati i s treće šta treba povećati. Međutim, to sve stoji ” – naglasio je.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
