Javni dug u Hrvatskoj dostigao je 288,5 milijardi kuna, čime je njegov udio u BDP-u “narastao” na nivo od 87,7 odsto, što, kako procjenjuju ekonomski analitičari, čini od Hrvatske potencijalno “novu Grčku”.

Nastavak takvih tendencija dovešće na kraju godine do zabrinjavajućih 90 odsto udjela u BDP-u.

Riječ je o neodrživom trendu koji sa sobom nosi visoke rizike u vezi sa (izglednim) povećanjem nivoa kamatnih stopa.

Kako ukazuju ekonomisti, tendencija visokog rasta duga države nastavljena je u martu ove godine kada je dug povećan za 7,7 milijardi kuna.

Na godišnjem nivou dug je veći za 20,8 milijardi ili za 7,8 odsto, što je najviša stopa rasta u posljednjih pet mjeseci.

U prvom kvartalu ove godine javni dug povećan je za 8,9 milijardi kuna, pri čemu je glavnina “rasta” duga zabilježena na inostranom tržištu.

Početkom marta Hrvatska je izdala ino-obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi evra na rok od deset godina, uz kamatnu stopu od tri odsto.

U prvom kvartalu ove godine povećan je i dug Hrvatske po uzetim kreditima za 0,9 milijardi kuna, dok je istovremeno smanjen kratkoročni dug za 2,5 milijardi.

Tako je nastavljen rast javnoga duga, što je posljedica finansiranja i dalje visokog budžetskog manjka, za koji se očekuje da će se ove godine kretati na nivou od pet odsto BDP-a.

“Centralna država”, odnosno budžet, ostaje glavni “nosilac” zaduživanja i na nju se trenutno odnosi 98,2 odsto ukupnog javnoga duga.