U Spomen području Jasenovac, kod spomenika Cvijet, danas će biti održana komemoracija i položeno cvijeća u počast svim stradalima u tom logoru, kao i preživjelim zatočenicama i zatočenicima. Komemoracija je posvećena obilježavanju sedamdesete godišnjice proboja zatočenika iz koncentracionog logora Jasenovac, koji se dogodio 22. aprila 1945. godine.
Svečanost će biti održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, u prisustvu i uz obraćanje preživjelih zatočenika i visokih državnih zvaničnika.
U Spomen području Jasenovac danas se održava komemoracija povodom 70. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac, na kojoj će biti premijer Zoran Milanović i predsednik Sabora Josip Leko, ali ne i predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
Predsjednicu države na komemoraciji će predstavljati izaslanik, što se u javnosti ocjenjuje neprimjerenim s obzirom na važnost događaja. Proteklih desetak godina na komemoracijama u Jasenovcu uobičajeno su bili šefovi države Stjepan Mesić i Ivo Josipović koji su u svojim govorima oštro osuđivali NDH, ustaške zločine i isticali važnost antifašizma za Hrvatsku.
Grabar-Kitarović, koja je za predsjednicu Hrvatske izabrana kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), žrtvama Jasenovca sama je odala počast u srijedu, 22. aprila. Tamo je otišla nenajavljeno i bez pratnje medija, a javnost je o tome obavještena tek saopštenjem iz pres službe hrvatske predsjednice. U poruci napisanoj u knjizi utisaka poručila je da kao predsjednica Hrvatske i kao čovek “osuđuje zločine mučenja i ubijanja koji su se tu događali”. “Ideologija koja je uzrokovala ove zločine moralno je i pravno osuđena. Ta politika bila je volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku Osovinu i na nečastan način iskoristio legitimnu želju hrvatskog naroda za svojom državom”, upisala je Grabar-Kitarović u knjigu utisaka u Jasenovcu.
Komemoracija je posvećena obeležavanju godišnjice proboja zatvorenika iz ustaškog logora, koji se dogodio 22. aprila 1945. Pokrovitelj skupa je Hrvatski sabor.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svetskog rata kao mesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH. U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 dijece.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
