Nakon što CIK potvrdi i objavi rezultate, Dom naroda Parlamenta Federacije mogao bi se formirati i to već krajem naredne sedmice. Ipak, tako formiran, Dom bi bio nepotpun. Od potrebnih 58 delegata koliko broji Dom naroda izabrano je 47. Preostali koji nedostaju, birat će se iz kantonalnih skupština koje nisu predlagale takve delegate, a u Domu naroda mogli bi završiti i oni koji nisu dobili dovoljan broj glasova ni za Skupštine kantona. O ovoj temi je u večerašnjem Dnevniku TV1 govorio Suad Arnautović, član CIK-a BIH.
TV1: Federalni parlament još nije kompletiran. Koji su ključni razlozi zbog kojih se to još nije desilo?
ARNAUTOVIĆ: Prije svega politički. Znamo da su svi rokovi, utvrđeni Ustavom i Izbornim zakonom, prekršeni i probijeni. CIK je 10. novembra objavio rezultate Opštih izbora u Službenom glasniku BiH, od kada teku rokovi. Svi procesi trebalo je da budu završeni u roku od 30 dana, a mi znamo da su neke radnje počele 30. dana. Dakle, političi razlozi. U različit kontekst se stavljaju obaveze koje su propisane Izbornim zakonom BiH za federalni nivou, očito se sada vezuju za Vijeće ministara BiH. Na djelu je nekorektno i nepravno ponašanje određenih političkih subjekata.
Čak se ni Predsjedništvo BiH, organ koji je prvi konstituisan, ne ponaša se u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara BiH i predlaže mandatara. Vezuje ga za neke druge okolnosti i djelovanja na kantonalnim i federalnom nivou.
TV1: Od potrebnih 58 delegata koliko broji Dom naroda izabrano je 47. Fali još po jedan Bošnjak i Hrvat, četiri iz reda Ostalih i šest Srba. Da krenemo redom, kako će se birati preostali Bošnjaci i Hrvati?
ARNAUTOVIĆ: Biraće se onako kako je to zakon propisao. Izgornim zakonom BiH predviđena je situacija koju sada imamo, dakle u prvom krugu ako se sve može izabrati – 17,17,17 plus 7, sve je ok. Ako ne, ide se u drugi krug. Izbornim zakonom je CIK BiH je ovlašten da vrši preraspodjelu delegata na taj način, kako je objasnio predsjednik Mikić, Izbornim zakonom je propisano koliko koji kanton daje delegata iz raznih skupina, etničkih i drugih, no ako u jednom kantonu nema, mi ćemo prema toj raspodjeli izabrati iz drugih kantona potrebne. U krajnjoj konsekvenci, mi ćemo 17 Bošnjaka, 17 Hrvata, 7 iz reda Ostalih, dakle 100 posto popunjeno, jedino Klub Srba neće biti 100 posto popunjen, moćićemo izabrati svega 13 delegata.
TV1: Geleralno, kako će se birati delegati iz reda srpskog naroda?
ARNAUTOVIĆ: Veliko je pitanje da li emo pristupiti trećem krugu, jer je tu Ustav FBiH jasan i precizan. Dakle, tačno je rečeno da se delegati Doma naroda biraju u skupštinama kantona iz reda svojih delegata. Neophodno je da to budu delegati koji su izabrani u skupštine kantona.
TV1: U jednom trenutku predsjednik je rekao da će se ići i niže. Bitno je da je stranka parlamentarna, a da u Dom naroda može ući neko ko nije ušao u skupštinu. Je li to tačno?
ARNAUTOVIĆ: To je dosta upitno, to ćemo vidjeti na CIK BiH.
TV1: Ali postoji i ta mogućnost?
ARNAUTOVIĆ: Zakonsi ne, ustavno ne. Ustavom FBiH i Izbornim zakonom takva mogućnost nije predviđena.
TV1: Smatrate li da bi bilo važno ovakve dileme i mogućnosti, koje se mogu tumačiti na više načina, mijenjati, jer iz ciklusa u ciklus, barem kada je u pitanju Federalni Dom naroda, imamo probleme, a da stvar bude gora, čini se sve veće?
ARNAUTOVIĆ: Apsolutno se slažem. Ja bih našim ustavotvorcima ili donosiocima političkih odluka preporučio da ovu stvar zaista pojednostave. Ako želimo ostaviti Dom naroda u Parlamentu FBiH, najbolji i najbrži način bio bi da taj izbor ide po automatizmu. Automatizam je sljedeći: oni koji su dobili najviše količnike u okviru opštinskih vijeća u FBIH izvlače se i sortiraju od najvišeg prema najnižem. Dakle, svi Bošnjaci koji su ušli u opštinska vijeća u FBiH se rangiraju od najvišeg prema najnižem, a to važi i za Hrvate, Srbe i one iz reda Ostalih. Tako bismo za jedan dan po automatizmu izabrali privh 17 Bošnjaka, 17 Hrvata, 17 Srba i 7 iz reda Ostalih. Do sva struktura ostane, odnosno da bude Dom naroda. Ili pak neko drugo rješenje. Ja predlažem ovo.
Ovo je sistem koji dozvoljava različite ucjene i politički voluntarizam, dolazite u situaciju da kršite Ustav. Javno prozivam da se Predsjedništvo BiH ne pridržava Ustava i Izbornog zakona, to je stamota. Gdje je vladavina prava?! Ako jasno piše da u roku od 15 dana od konstituiranja Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Predsjedništvo predlaže kandidata za predsjedavajućeg, zašto se taj rok ne ispoštuje? On je vezan za nešto drugo, a to nešto druge je toliko komplicirano, vidite koliko je period potreban i koliko će još ostati… Kada sve saberete i podijelite, ovo će biti najbrže konstituisan Dom naroda od Dejtona do danas.
TV1: Kada ima volje, lako je pronači rješenje. Čini li Vam se da ima političke volje da se ove stvari riješe?
ARNAUTOVIĆ: U startu smo vidjeli da postoji politička volja i želja. Međutom, prema mom sudu, problem je nastao kada su se stvari počele vezati. Dakle, istovremeno formiranje vlasti u FBiH i na državnom nivou. Nađu se razni interesi, problem etničkog izražaja, različiti na lokalnim i opštim izborima… Stvari se zakompliciraju kada čovjek najmanje očekuje. Osjećam da postoji politička volja i da se problem po problem rješava, ali da to teče uporedo. To je problematično, ali politika je takva.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
