Noć vještica ili Halloween obilježava se večeras u mnogim zemljama svijeta. Praznik čiji korijeni sežu više od dvije hiljade godina unazad nekada je bio vezan za strah od duhova, a danas je prije svega noć kostima, slatkiša i zabava, koja je sve popularnija i u BiH.Priča počinje kod Kelta, koji su 31. oktobra slavili Samhain, festival kraja ljeta i žetve. Vjerovali su da se te noći briše granica između svijeta živih i mrtvih i da duhovi slobodno lutaju zemljom. Da ih ne bi prepoznali, oblačili su se u životinje i čudovišta i palili velike vatre koje su ih trebale zaštititi.
Kršćanstvo je stari običaj s vremenom preoblikovalo. Papa Grgur III u osmom stoljeću odredio je 1. novembar kao dan posvećen svecima, pa je večer uoči Svih svetih dobila ime All Hallows’ Eve, od kojeg je kasnije nastao Halloween.Iz srednjeg vijeka potiče i običaj da se ide od vrata do vrata i za molitvu za duše umrlih dobije kolač, što se smatra pretečom današnjeg “trick or treat” (“Šala ili slatkiš”).Od irske repe do američkih milijardi
Praznik je u Ameriku u 19. stoljeću donijela irska imigracija, naročito tokom velike gladi. Tamo je dobio oblik koji danas poznaje cijeli svijet: djeca u kostimima obilaze komšiluk tražeći slatkiše, a ispred kuća svijetle izrezbarene bundeve. I one imaju evropsko porijeklo jer su prvi takvi fenjeri izrezivani od repe i krompira.
Kad padne mrak, američka predgrađa pretvore se u kostimiranu povorku. Djeca s roditeljima idu od kuće do kuće i na pragu izgovaraju “trick or treat”, što znači da domaćin bira između slatkiša i bezazlenog nestašluka. Rijetko ko bira nestašluk, pa većina kuća unaprijed spremi pune zdjele: prema istraživanju američke Nacionalne federacije trgovaca (NRF), slatkiše će dijeliti 61 posto Amerikanaca.
U SAD-u se Halloween ukrašavaju kuće i dvorišta (Foto: Shutterstock)
Kuće u kojima su djeca dobrodošla uglavnom se prepoznaju po ukrašenom dvorištu i upaljenoj bundevi na pragu. Najmlađi se ove godine najčešće oblače u Spider-Mana, superheroje, princeze, vještice i duhove. Odrasli tu noć provode na kostimiranim zabavama, a dvorišta, kafići i čitave ulice dobiju dekor od paučine, kostura i bundeva.
Od dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada je u Minnesoti održana prva Halloween parada, mnogi gradovi organizuju i velike kostimirane povorke. Kostim će ove godine obući polovina Amerikanaca, a odrasli najčešće biraju vještice, vampire i Batmana.
Kostim će ove godine obući polovina Amerikanaca (Foto: Shutterstock)
Danas je Halloween u SAD-u veliki biznis. Prema istom istraživanju, Amerikanci će ove godine za Noć vještica potrošiti 13,5 milijardi dolara. Praznik planira obilježiti 74 posto ispitanih, a prosječno će svako potrošiti oko 115 dolara na slatkiše, ukrase i kostime.
Halloween zabave u BiH
U Bosnu i Hercegovinu, kao i u ostatak regiona, Noć vještica stigla je preko filmova, muzike i interneta, a prvi su je prihvatili mladi, kojima su kostimirane zabave postale prilika za izlazak. Posljednjih godina obilježava se sve šire. Maskirani mladi šetaju centrima Sarajeva, Tuzle i Zenice, a na ulicama je sve više i mališana u kostimima, jer bundeve i maske odavno su ušle i u vrtiće i škole.
Praznik su u BiH prvi prihvatili mladi, kojima su kostimirane zabave postale prilika za izlazak (Foto: FENA)
Koliko je praznik prihvaćen, najbolje se vidi po večerašnjem programu u Sarajevu. Sarajevska filharmonija u 20 sati u Narodnom pozorištu peti put održava Halloween Symphonic, na kojem pod dirigentskom palicom Samre Gulamović izvodi Berliozovu “Fantastičnu simfoniju”, a publiku su organizatori pozvali da dođe u kostimima.
Sarajevski otvoreni centar u Domu mladih priređuje Queer Halloween Party, Sarajevo Matinée treću godinu zaredom zabavu seli u Hangar Automehanika na Pofalićima, a kostimirane zabave najavljene su i u Slogi, Meeting Pointu i Tesla Pubu.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
