Uloga Pakistana kao posrednika u ratu koji su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael pokrenuli protiv Irana iznenadila je mnoge. Međutim, uloga Pakistana nije slučajna.
Načelnik oružanih snaga Asim Munir uživa naklonost američkog predsjednika Donalda Trumpa. Američki lider ga često naziva svojim omiljenim maršalom i ranije je govorio o tome kako on poznaje Iran “bolje od većine”.
Iran nije samo susjed Pakistana, s kojim dijeli granicu dugu 900 km, već prema vlastitim porukama ima i bratski prožet dubokim kulturnim i vjerskim vezama.
Također, nema američkih zračnih baza. I za razliku od mnogih uobičajenih posrednika u Zaljevu, još nije uvučen u sukob.
Mir između SAD-a i Irana, prema mišljenjima analitičara, bio bi u interesu Pakistana.
Ipak, postavljaju se pitanja o tome kako se zemlja upletena u sukob s Afganistanom i Indijom pozicionirala kao donosilac mira.
Zemlja trenutno bombarduje Afganistan, a tenzije s Indijom dovele su do straha od nuklearne eskalacije tek prošle godine.
Pakistan je do sada hodao po tankoj žici između Irana i SAD-a, razmjenjujući poruke između dvije strane i uspostavljajući diplomatske telefonske razgovore. Ali čin balansiranja nije bez rizika.
Pakistan je u velikoj mjeri ovisan o uvozu nafte, a veliki dio dolazi kroz Hormuški moreuz.
“Ako se rat nastavi, ekonomski pritisci u Pakistanu će se enormno povećati”, kaže Farhan Siddiqi, profesor političkih nauka na Institutu za poslovnu administraciju.
Postoji i strah od toga šta bi eskalacija mogla donijeti. U septembru prošle godine, Pakistan je potpisao odbrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom, složivši se da će se “svaka agresija protiv bilo koje zemlje smatrati agresijom protiv obje”.
To je dovelo do pitanja o tome šta bi Pakistan uradio ako bi se Saudijska Arabija pridružila ratu i pozvala se na pakt.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar danas putuje u Kinu na poziv svog kineskog kolege Wang Yija.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
