Vlada Federacije Bosne i Hercegovine upoznala je Vijeće ministara BiH o napretku realizacije projekta Južne gasne interkonekcije, ali kako je rečeno iz Vijeća ministara, razmatranje međudržavnog sporazuma koji BiH treba potpisati s Republikom Hrvatskom, još nije bilo na dnevnom redu. Ovu tačku na dnevni red sjednice Vijeća ministara treba nominirati državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Vlada Federacije BiH je na jednoj od svojih ranijih sjednica, predložila da se u što kraćem roku formira pregovaračka delegacija sastavljena od predstavnika svih relevantnih institucija, kako bi se što brže moglo pristupiti potpisivanju sporazuma između dviju država.
Nakon što Vijeće ministara BiH usaglasi i odobri tekst sporazuma, proslijedit će ga Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo bi nakon toga trebalo donijeti odluku o prihvatanju sporazuma i određivanju potpisnika u ime države.
Iz kabineta predsjedavajućeg Željka Komšića povrđeno je da dokument, s obzirom na to da nije prošao proceduru Vijeća ministara, još nije dostavljen toj instituciji.
Ovisnost o uvozu ruskog gasa
Projekt Južne interkonekcije podrazumijeva izgradnju novog plinovoda unutar BiH, koji bi preko Posušja i Zagvozda bio povezan s postojećom plinskom mrežom u Hrvatskoj, čime bi se otvorio alternativni pravac snabdijevanja plinom iz pravca LNG terminala na Krku.
Trenutno je Bosna i Hercegovina u potpunosti ovisna o uvozu ruskog gasa.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je prihvaćen prijedlog zakona o južnoj interkonekciji, koji je izradila ekspertna grupa, te da bi on uskoro trebao biti upućen na nivo Federacije BiH.
– Mislim da će se to desiti najbrže moguće, jer je to projekat iza kojeg čvrsto stoji američka administracija i da nema nijednog oponenta. Mi smo čvrsto uvjereni da je ovo vrhunski ekonomski, geopolitički i infrastrukturni projekat, pogotovo jer ćemo zaobići ruski gas – izjavio je Konaković.
Realizacija vezana za izmjene federalnog Zakona o gasovodu
Realizacija projekta vezana je za izmjene federalnog Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, koji je usvojen prošle godine u Parlamentu FBiH.
Početkom februara ove godine, stručna radna grupa je finalizirala nacrt izmjena tog zakona, s ciljem prilagođavanja modela realizacije projekta i omogućavanja učešća inozemnih investitora kroz koncesiju ili javno-privatno partnerstvo.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je da je delegacija Vlade FBiH nedavno u Zagrebu razgovarala s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem, kao i ministrima iz Vlade, ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem i ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom o nastavku implementacije projekta.
Prema njegovim riječima, procedura potpisivanja međudržavnog sporazuma već je pokrenuta i trenutno se nalazi u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nakon što je upućena iz Vlade Federacije BiH.
– Uskoro se očekuje imenovanje pregovaračkog tima BiH na Vijeću ministara. Vjerujem da će i Republika Hrvatska ubrzo završiti svoj dio imenovanja, te da ćemo vrlo brzo započeti razgovore. Plan je da u aprilu u Dubrovniku, na jednoj od velikih konferencija, potpišemo međudržavni sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine – naveo je Lakić.
Finalni rok je kraj 2027. godine
Krajnji rok za provedbu kompletnog projekta je kraj 2027. godine, kada na snagu stupa odluka tijela Evropske unije o zabrani uvoza fosilnih goriva, uključujući gas iz Rusije.
Prema važećem zakonu o južnoj interkonekciji, nosilac investicije je preduzeće BH-Gas, dok bi predloženim izmjenama investitor bio definiran kroz otvoren i transparentan postupak.
Lakić smatra da je model koncesije najrealniji za realizaciju projekta.
Južna plinska interkonekcija ocjenjuje se kao jedan od ključnih energetskih projekata za BiH, s ciljem osiguranja dugoročne energetske stabilnosti i diverzifikacije izvora snabdijevanja.
