Evropsko vijeće je jučer 16 sati raspravljalo o načinu finansiranja Ukrajine te je na kraju dogovoren paket od 90 milijardi eura, a taj novac neće doći od zamrznute ruske imovine u Evropi. Za to je zaslužan premijer Belgije Bart De Wever.Iako je Belgija smatrana “srcem” Evropske unije te državom koja održava svoj status kroz ozbiljne nesuglasice između Flamanaca i Valonaca upravo zbog članstva u ovom bloku, ovoga puta je lider države srušio planove evropskih institucija i odnio pobjedu.
Politico je razgovarao s velikim brojem diplomata, koji su otkrili kako je to De Wever uspio da sruši plan kojim bi se profitom od zamrznute ruske imovine finansirala Ukrajina.
Sve je počelo tokom jedne blage oktobarske noći, piše ovaj briselski list. Bio je to posljednji put da su se čelnici EU sastali i trenutak kada su se prvobitno nadali da će postići dogovor o poduzimanju presedanskog koraka, korištenju ruske imovine za finansijsku podršku Ukrajini.
EU se već navikla na to da lideri poput mađarskog Viktora Orbána nameću svoju volju, ali je tada, iznenada, De Wever postao najnoviji koji je prekršio jedinstvo.
Kada su lideri napustili taj sastanak postiđeni i praznih ruku, nakon što su ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom obećali da su spremni poslati Kijevu milijarde eura, zakleli su se da im trebaju samo još dva mjeseca da pridobiju Belgijanca. Umjesto toga, kako je vrijeme prolazilo, sve više lidera stajalo je na njegovu stranu. Počeo je da se oblikuje populistički blok.
Nakon gotovo svakodnevnih sastanaka ambasadora EU, desetina telefonskih poziva, diplomatskih jurcanja od Berlina do Brisela i usred brutalnih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i civilne ciljeve, dva suprotstavljena tabora i dalje su vukla na različite strane do jutra samita u četvrtak.
“Da li je Belgija sama? Da li je Belgija izolovana? Ne mogu predvidjeti šta će se dogoditi”, rekao je De Wever belgijskim poslanicima prije nego što je krenuo na najkraće moguće putovanje do EU četvrti u glavnom gradu. Znao je da nije.
Prvi tabor zemalja, koji je tada predvodila Belgija uz podršku Italije, Bugarske i Malte, protivio se korištenju ruske imovine zbog straha od odmazde.
Umjesto toga, željeli su da se EU zajednički zaduži. Činjenica da je ta ideja bila neprihvatljiva njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu i Orbánu, koji je naklonjen Rusiji, a da se na kraju upravo to i dogodilo, pokazuje razmjere De Weverove pobjede.
De Wever je za svoju oktobarsku tvrdoglavost bio nagrađen dosad nezabilježenom popularnošću u Belgiji i “ulizivačkom” pažnjom najvećih igrača u EU. Nastavljajući da odbija popustiti pod pritiskom, postajao je samo još popularniji.
Početkom decembra, čovjek koji je veći dio svoje političke karijere omalovažavao frankofone dijelove Belgije, dobio je nekoliko minuta gromoglasnog aplauza nakon što je održao predavanje pred frankofonom publikom.
Čak 67 posto ispitanih Belgijanaca u sedmici samita izjavilo je da podržava njegovo protivljenje planu o zamrznutoj imovini.
Ranije tog mjeseca, Merz i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ugostili su De Wevera na večeri u Briselu, čineći sve kako bi ga uvjerili da odustane od protivljenja planu o zamrznutoj imovini.
Dvojica Nijemaca nisu postigla ništa mrkvom. Zato su neki diplomati predložili štap, piše Politico.
Prije sedmicu dana, diplomate EU sugerisale su da bi, ako Belgija ne pristane na plan o zamrznutoj imovini, mogla biti isključena iz odlučivanja za stolom EU, kao što se to desilo Mađarskoj zbog nazadovanja u vladavini prava.
“Za Belgiju, mislim da im ne želim da postanu druga Mađarska”, rekla je latvijska premijerka Evika Siliņa.
Ali upozorenje nije mnogo uticalo na De Wevera.
Nije ga pokolebala ni prijetnja da će EU zaobići Belgiju i progurati dogovor o zamrznutoj imovini takozvanim glasanjem kvalifikovanom većinom.Manje od 24 sata prije početka samita, belgijski ambasador rekao je kolegama tokom razgovora iza zatvorenih vrata da se “vraćaju unazad” kada je riječ o zamrznutoj imovini. Ipak, većina evropskih lidera stigla je na visokorizični skup i dalje očekujući da će se dogovor ostvariti.
Dok su se okupljali u lavirintu hodnika zgrade Europa, 27 lidera EU odlučilo je da odustane od planova da se prvo razgovara o finansiranju Ukrajine i da tu temu ostave za kraj, kako bi dobili dodatno vrijeme da uvjere De Wevera.
Prava akcija odvijala se u rijetko dostupnim prostorijama iza scene, gdje su se lideri EU diskretno sastajali s kolegama.
Dok su ostali lideri raspravljali o ključnim pitanjima poput proširenja i narednog višegodišnjeg budžeta Unije, belgijski premijer i drugi ključni akteri, uključujući italijansku premijerku Giorgiu Meloni i Merza, iskrali su se iz sale. Merz se sastao s Meloni nasamo kako bi je pokušao pridobiti.
De Weverova cijena za podršku planu o imovini bila je: neograničene finansijske garancije od ostalih država članica za paket od 210 milijardi eura, u slučaju da Rusija pokrene tužbe ili na neki drugi način uzvrati.
Ali ideja da se Belgiji da bjanko ček bila je neprihvatljiva, jer su se zemlje plašile neograničene odgovornosti za vlastite budžete.
Nakon četiri sata razgovora, pojavila se stvarna mogućnost da dogovora uopće neće biti.
Ideja korištenja ruske imovine za kredit raspala se ubrzo nakon što je među liderima podijeljen dvostrani pravni dokument koji se bavio belgijskim zabrinutostima. Za mnoge lidere on je otvarao previše pitanja i išao predaleko. Meloni je brzo počela ukazivati na njegove slabosti. Pridružio joj se francuski predsjednik Emmanuel Macron, a zatim i premijer Luksemburga Luc Frieden.
Kako je vrijeme isticalo, lideri su željeli da napuste Brisel zbog božićnih praznika, a Ukrajina je čekala izvjesnost, razgovor se prebacio na Plan B Evropske komisije za finansiranje Ukrajine: zajedničko zaduživanje.
Istini za volju, ta ideja je već danima bila u opticaju. Von der Leyen je u srijedu ujutro otvorila vrata euroobveznicama tokom govora u Evropskom parlamentu.
“Predložila sam dvije različite opcije za predstojeće Evropsko vijeće, jednu zasnovanu na imovini i jednu zasnovanu na zaduživanju EU”, rekla je.
Pitanje je bilo kako EU može natjerati Mađarsku, koja je isključila euroobveznice, da povuče veto. Zvaničnici Komisije djelovali su uvjereno da su pronašli rješenje.
Zauzvrat za Orbánovu podršku, Komisija bi poštedjela mađarske poreske obveznike plaćanja odbrane Ukrajine.
Orbán, češki premijer Andrej Babiš i slovački Robert Fico, trojka euroskeptičnih lidera EU, okupili su se na privatnom sastanku na marginama samita prije nego što su lideri sjeli na večeru.
Na kraju su svi dobili izuzeća iz zajedničkog duga.
Ono što je ujedinilo preostala 24 lidera EU bilo je uvjerenje da neuspjeh na ovom decembarskom samitu nije opcija. Bez novca iz EU, Ukrajina bi naredne godine bankrotirala.
Zelenski, koji je u četvrtak ujutro doputovao u Brisel kako bi usmjerio pažnju lidera na zadatak koji je pred njima, rekao je novinarima nakon ručka da bi, ako ne postignu dogovor, Ukrajina morala drastično smanjiti potrošnju. To bi značilo manje oružja i dronova i više žrtava u ruskim napadima.
Na kraju, kompromisni dogovor znači, kao što je to često slučaj u odlučivanju EU, da gotovo svaki lider može predstaviti ishod kao pobjedu, ali niko više od belgijskog premijera.
Loša vijest za njega je da se to u hodnicima moći EU neće zaboraviti još dugo, piše Politico.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
